+3,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,8 °C → +3,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,0 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Monako: rizik 26 od 100, nizak.
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





























+21 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-51 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 880 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 9, računajući od najbezbednije
7. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
8. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Indeks suše (SPEI)”: -1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) za 2023. godinu. To je rizik 65,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 12,7, pa je razlika u odnosu na svet +52,3.
Rizik najviše podižu: Indeks suše (SPEI) (65,0); Temperatura površine tla (47,4); Zaštita obale prirodnim staništima (35,9); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Zagađenje vazduha PM2,5 (5,3).
Indeks suše (SPEI) -1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) | 65,0 |
Temperatura površine tla 18,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 47,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 64,1 od 100 | 35,9 |
Stepen-dani grejanja 1.328 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 16,1 |
Stepen-dani hlađenja 512 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 12,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 9,58 µg/m³ | 5,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja bioma (100,0); Urbana koncentracija (100,0); Šumska površina (100,0); najmanje: Asfaltirani putevi (0,0); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 100,0 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 100,0 |
Šumska površina 0 % kopnene površine | 100,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 91,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 88,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 88,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 64,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 57,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 47,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 39,6 |
Ugrožene vrste sisara 4 vrste | 30,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 15,8 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 15,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 11,4 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 5,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Zaštićena područja 99,5 % kopnene površine | 0,5 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma niska ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Gustina naseljenosti (99,9); Starenje stanovništva (96,4); Izdaci za obrazovanje (77,9); najmanje: Pristup sanitarnim uslovima (0,0); Očekivano trajanje života (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0).
Gustina naseljenosti 18.693 st./km² | 99,9 |
Starenje stanovništva 36,0 % stanovništva | 96,4 |
Izdaci za obrazovanje 7,73 % javne potrošnje | 77,9 |
Rast BDP-a 8,51 % godišnje | 51,5 |
Stopa fertiliteta 2,10 rođenje po ženi | 23,1 |
Korisnici interneta 99,0 % stanovništva | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,70 na 1000 živorođenih | 0,3 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Bezbedna pijaća voda 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 121 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Očekivano trajanje života 86,5 godina | 0,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (40,7); Glas i odgovornost (31,2); Žene u parlamentu (28,1); najmanje: Naučni radovi (8,5); Efikasnost vlade (15,5); Vladavina prava (17,0).
Prijave patenata 130 na milion stanovnika | 40,7 |
Glas i odgovornost 0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,2 |
Žene u parlamentu 45,8 % mesta | 28,1 |
Kontrola korupcije 1,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,4 |
Politička stabilnost 1,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,9 |
Kvalitet regulative 1,56 na skali od -2,5 do +2,5 | 18,7 |
Vladavina prava 1,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,0 |
Efikasnost vlade 1,72 na skali od -2,5 do +2,5 | 15,5 |
Naučni radovi 1.466 na milion stanovnika | 8,5 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (53,5); Inovativnost (37,5).
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 53,5 |
Inovativnost dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 37,5 |
IKT infrastruktura veoma dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 14,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2025. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Monako: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MCO BibTeX
@misc{criora_atlas_MCO_2026,
author = {{Criora}},
title = {Monako: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MCO},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.