+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,3 °C → +2,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Austrija: rizik 31 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,2 od 10 | Rečna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,9 | Zemljotres | Nizak | |
| 1,7 | Suša | Slab | |
| 1,4 | Epidemije | Slab | |
| 0,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (3,4 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+66 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 12 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.090 mm, pa će porast do 2080. biti oko 6 % godišnje sume.
4,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 67% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 9, računajući od najbezbednije
13. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
19. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 7,2 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 72,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +21,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (72,0); Potrošnja energije po stanovniku (69,6); Uvoz energije (64,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Rizik od rečnih poplava 7,2 od 10 | 72,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 3.242 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 69,6 |
Uvoz energije 64,0 % potrošnje energije | 64,0 |
Udeo obnovljive energije 36,0 % ukupne energije | 62,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 6,32 t CO2e po stanovniku | 44,9 |
Stepen-dani grejanja 3.663 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 44,3 |
Temperatura površine tla 12,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 33,6 |
Udeo obnovljive električne energije 79,9 % ukupne proizvodnje | 20,1 |
Energetska intenzivnost 2,55 MJ po dolaru BDP-a | 8,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 10,9 µg/m³ | 6,8 |
Stepen-dani hlađenja 172 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 4,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 2,38 % ukupne proizvodnje | 2,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,16 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (94,1); Poljoprivredni kapacitet (77,2); Projektovana promena godišnjeg oticaja (77,1); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Asfaltirani putevi (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 94,1 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 77,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 77,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 75,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 75,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 73,3 |
Zaštićena područja 29,6 % kopnene površine | 70,5 |
Projektovana promena hidroenergije visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 68,0 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 67,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 100 (2014-2016 = 100) | 65,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 50,9 |
Šumska površina 47,2 % kopnene površine | 50,2 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 46,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 43,1 |
Rizik od zemljotresa 3,9 od 10 | 39,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 37,2 |
Poljoprivredno zemljište 31,5 % kopnene površine | 36,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 36,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 34,3 |
Ugrožene vrste sisara 5 vrsta | 33,4 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 32,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 29,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 28,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,71 % površine šuma | 24,9 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 82,3 % vodnih tela | 17,7 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 14,6 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 13,1 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 12,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 8,68 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 8,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 5,8 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 3,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,22 % BDP-a | 2,8 |
Iscrpljivanje šuma 0,03 % BND-a | 0,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,08 % BND-a | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (80,0); Izdaci za obrazovanje (71,6); Rast BDP-a (57,6); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,0 od 10 | 80,0 |
Izdaci za obrazovanje 9,96 % javne potrošnje | 71,6 |
Rast BDP-a 0,62 % godišnje | 57,6 |
Rast prihoda domaćinstava 1,14 % godišnje | 55,9 |
Starenje stanovništva 21,1 % stanovništva | 55,1 |
Bolnički kreveti 6,70 na 1000 stanovnika | 48,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 45,0 % odraslih | 43,9 |
Gustina naseljenosti 111 st./km² | 41,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,70 % svih prihoda | 35,1 |
Gini koeficijent 31,2 od 100 | 25,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,2 % stope aktivnosti muškaraca | 20,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 14,8 % stanovništva | 19,7 |
Stopa aktivnosti 77,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,1 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 11,3 % svih smrtnih slučajeva | 15,3 |
Stopa nezaposlenosti 5,58 % radne snage | 15,1 |
Stopa fertiliteta 1,31 rođenje po ženi | 9,8 |
Korisnici interneta 91,9 % stanovništva | 8,3 |
Očekivano trajanje života 82,0 godine | 6,7 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 3,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 98,5 % stanovništva | 1,6 |
Bezbedna pijaća voda 98,9 % stanovništva | 1,2 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 3,30 na 1000 živorođenih | 0,5 |
Ekonomska i socijalna prava 4,98 od 5 (5 = najbolje) | 0,2 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Bezbednost hrane 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smanjenje rizika od katastrofa (67,0); Izdaci za istraživanje i razvoj (48,7); Žene u parlamentu (44,3); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (7,0); Naučni radovi (7,3).
Smanjenje rizika od katastrofa 6,7 od 10 | 67,0 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 3,26 % BDP-a | 48,7 |
Žene u parlamentu 35,5 % mesta | 44,3 |
Politička stabilnost 0,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,4 |
Prijave patenata 209 na milion stanovnika | 34,9 |
Kvalitet regulative 1,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 28,7 |
INFORM indeks upravljanja 2,6 od 10 | 26,0 |
Kontrola korupcije 1,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,0 |
Glas i odgovornost 1,42 na skali od -2,5 do +2,5 | 21,6 |
Efikasnost vlade 1,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,1 |
Vladavina prava 1,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,6 od 10 | 16,0 |
Naučni radovi 1.608 na milion stanovnika | 7,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,7 od 10 | 7,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (44,4); Lakoća poslovanja (44,1); Društvena nejednakost (36,6).
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 44,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 44,1 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 36,6 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 33,3 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 0,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Austrija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/AUT BibTeX
@misc{criora_atlas_AUT_2026,
author = {{Criora}},
title = {Austrija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/AUT},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.