+2,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,4 °C → +2,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +0,8 °C → +1,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Irska: rizik 31 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,9 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,5 | Rečna poplava | Nizak | |
| 1,9 | Cunami | Slab | |
| 1,9 | Epidemije | Slab | |
| 0,9 | Suša | Slab | |
| 0,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (3,4 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+21 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 15 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.100 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.
0,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Dablin ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 10, računajući od najbezbednije
12. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
18. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 12,7 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 86,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +11,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (86,8); Uvoz energije (85,8); Potrošnja energije po stanovniku (64,7); najmanje: Energetska intenzivnost (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).
Udeo obnovljive energije 12,7 % ukupne energije | 86,8 |
Uvoz energije 85,8 % potrošnje energije | 85,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.468 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 64,7 |
Udeo obnovljive električne energije 37,2 % ukupne proizvodnje | 62,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 6,04 t CO2e po stanovniku | 44,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 63,1 od 100 | 36,9 |
Stepen-dani grejanja 2.929 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 35,4 |
Rizik od rečnih poplava 3,5 od 10 | 35,0 |
Temperatura površine tla 12,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 34,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 8,17 µg/m³ | 3,7 |
Udeo uglja u električnoj energiji 2,01 % ukupne proizvodnje | 2,0 |
Stepen-dani hlađenja 0,32 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Energetska intenzivnost 0,97 MJ po dolaru BDP-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (96,1); Kapacitet brana (95,7); Šumska površina (87,8); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Asfaltirani putevi (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Zaštićena područja 4,00 % kopnene površine | 96,1 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 95,7 |
Šumska površina 11,5 % kopnene površine | 87,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 73,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 71,1 |
Poljoprivredno zemljište 60,8 % kopnene površine | 70,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 69,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 61,6 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 61,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 54,1 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 53,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 49,9 |
Indeks proizvodnje hrane 122 (2014-2016 = 100) | 48,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,46 % površine šuma | 41,9 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 58,2 % vodnih tela | 41,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 38,5 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 38,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku niska ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 36,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 34,0 |
Ugrožene vrste sisara 4 vrste | 30,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 27,7 |
Poljoprivredni kapacitet niska ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 27,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 25,2 |
Rizik od cunamija 1,9 od 10 | 19,0 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 17,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 16,9 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 14,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 10,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 8,05 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 8,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 5,8 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 3,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,02 % BDP-a | 2,3 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,10 % BND-a | 0,2 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (78,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (75,0); Prekomerna težina kod odraslih (68,3); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Bolnički kreveti 2,96 na 1000 stanovnika | 78,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,5 od 10 | 75,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 64,7 % odraslih | 68,3 |
Izdaci za obrazovanje 12,3 % javne potrošnje | 64,8 |
Rast prihoda domaćinstava 1,33 % godišnje | 54,7 |
Rast BDP-a 12,3 % godišnje | 48,5 |
Starenje stanovništva 16,2 % stanovništva | 41,6 |
Gustina naseljenosti 77,1 st./km² | 37,1 |
Ekonomska i socijalna prava 3,18 od 5 (5 = najbolje) | 36,3 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 14,7 % svih smrtnih slučajeva | 20,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 81,3 % stanovništva | 20,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 85,2 % stope aktivnosti muškaraca | 19,1 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 14,0 % stanovništva | 18,6 |
Gini koeficijent 29,0 od 100 | 18,2 |
Stopa aktivnosti 77,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 18,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 9,20 % svih prihoda | 15,6 |
Stopa fertiliteta 1,47 rođenja po ženi | 12,5 |
Stopa nezaposlenosti 4,63 % radne snage | 12,5 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 11,4 |
Očekivano trajanje života 83,0 godine | 5,2 |
Upis u osnovnu školu 96,5 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 4,5 |
Bezbedna pijaća voda 96,1 % stanovništva | 4,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Korisnici interneta 97,2 % stanovništva | 2,9 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 3,90 na 1000 živorođenih | 0,6 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Bezbednost hrane 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smanjenje rizika od katastrofa (75,0); Izdaci za istraživanje i razvoj (75,0); Prijave patenata (66,8); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (5,0); Fizička infrastruktura (6,0); Naučni radovi (6,1).
Smanjenje rizika od katastrofa 7,5 od 10 | 75,0 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,59 % BDP-a | 75,0 |
Prijave patenata 14,7 na milion stanovnika | 66,8 |
Žene u parlamentu 25,3 % mesta | 60,3 |
Politička stabilnost 0,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,0 |
INFORM indeks upravljanja 2,1 od 10 | 21,0 |
Kontrola korupcije 1,51 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,8 |
Vladavina prava 1,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,0 |
Glas i odgovornost 1,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 18,0 |
Kvalitet regulative 1,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,7 |
Efikasnost vlade 1,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,4 |
Komunikaciona infrastruktura 1,6 od 10 | 16,0 |
Naučni radovi 1.775 na milion stanovnika | 6,1 |
Fizička infrastruktura 0,6 od 10 | 6,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,5 od 10 | 5,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (92,9); Obrazovanje (53,4); Lakoća poslovanja (43,6).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 92,9 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 53,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 43,6 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 43,3 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 34,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Irska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/IRL BibTeX
@misc{criora_atlas_IRL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Irska: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/IRL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.