+3,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +3,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,6 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Švedska: rizik 28 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,3 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,8 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,7 | Sukobi | Slab | |
| 1,3 | Epidemije | Slab | |
| 0,9 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (3,3 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+106 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 810 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.
3,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 3,2%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 34% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Stokholm ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 10, računajući od najbezbednije
9. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
10. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 4.308 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 74,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,9, pa je razlika u odnosu na svet +8,9.
Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (74,8); Rizik od rečnih poplava (63,0); Stepen-dani grejanja (60,5); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Potrošnja energije po stanovniku 4.308 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 74,8 |
Rizik od rečnih poplava 6,3 od 10 | 63,0 |
Stepen-dani grejanja 4.999 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 60,5 |
Udeo obnovljive energije 57,9 % ukupne energije | 39,9 |
Zaštita obale prirodnim staništima 61,5 od 100 | 38,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,57 t CO2e po stanovniku | 34,3 |
Udeo obnovljive električne energije 67,4 % ukupne proizvodnje | 32,6 |
Uvoz energije 27,8 % potrošnje energije | 27,8 |
Temperatura površine tla 2,94 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 14,8 |
Energetska intenzivnost 3,24 MJ po dolaru BDP-a | 12,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 5,64 µg/m³ | 0,8 |
Stepen-dani hlađenja 14,0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 0,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,21 % ukupne proizvodnje | 0,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,73 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Poljoprivredni kapacitet (94,4); Urbana koncentracija (88,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Pothranjenost dece (0,0); Projektovana promena prinosa žitarica (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 94,4 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 88,0 |
Zaštićena područja 15,9 % kopnene površine | 84,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 83,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 80,0 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 77,4 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 76,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 62,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 58,2 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 57,2 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 48,4 % vodnih tela | 51,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 45,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 38,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,04 % površine šuma | 33,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 31,0 |
Šumska površina 68,7 % kopnene površine | 27,6 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 22,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 20,5 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 18,1 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 17,2 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 13,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 12,9 |
Ugrožene vrste sisara 1 vrsta | 12,9 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 12,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 9,7 |
Poljoprivredno zemljište 7,32 % kopnene površine | 8,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 7,4 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 5,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,58 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 3,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 3,4 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,42 % BDP-a | 3,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,7 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,58 % BND-a | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (86,3); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (69,0); Rast prihoda domaćinstava (61,7); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Bolnički kreveti 1,90 na 1000 stanovnika | 86,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,9 od 10 | 69,0 |
Rast prihoda domaćinstava 0,19 % godišnje | 61,7 |
Rast BDP-a 1,54 % godišnje | 56,9 |
Izdaci za obrazovanje 15,3 % javne potrošnje | 56,4 |
Starenje stanovništva 20,9 % stanovništva | 54,6 |
Prekomerna težina kod odraslih 50,6 % odraslih | 50,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,90 % svih prihoda | 32,5 |
Gustina naseljenosti 25,9 st./km² | 24,9 |
Stopa nezaposlenosti 8,69 % radne snage | 23,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 16,1 % stanovništva | 21,4 |
Gini koeficijent 29,3 od 100 | 19,1 |
Devojčice i dečaci u školi 1,07 (1 = podjednako) | 19,1 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 10,7 % svih smrtnih slučajeva | 14,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 91,0 % stope aktivnosti muškaraca | 13,1 |
Bezbednost hrane 1,2 od 10 | 12,0 |
Stopa fertiliteta 1,43 rođenja po ženi | 11,8 |
Stopa aktivnosti 83,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 8,2 |
Pristup sanitarnim uslovima 95,4 % stanovništva | 5,0 |
Korisnici interneta 95,8 % stanovništva | 4,4 |
Očekivano trajanje života 84,1 godina | 3,6 |
Ekonomska i socijalna prava 4,86 od 5 (5 = najbolje) | 2,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,40 na 1000 živorođenih | 0,3 |
Bezbedna pijaća voda 99,8 % stanovništva | 0,3 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 115 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smanjenje rizika od katastrofa (92,0); Izdaci za istraživanje i razvoj (43,3); Prijave patenata (37,4); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (2,0); Naučni radovi (3,8); Fizička infrastruktura (9,0).
Smanjenje rizika od katastrofa 9,2 od 10 | 92,0 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 3,60 % BDP-a | 43,3 |
Prijave patenata 170 na milion stanovnika | 37,4 |
Politička stabilnost 0,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,0 |
Žene u parlamentu 45,0 % mesta | 29,4 |
Kvalitet regulative 1,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 18,6 |
INFORM indeks upravljanja 1,8 od 10 | 18,0 |
Glas i odgovornost 1,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,4 |
Vladavina prava 1,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 15,2 |
Efikasnost vlade 1,82 na skali od -2,5 do +2,5 | 13,7 |
Komunikaciona infrastruktura 1,1 od 10 | 11,0 |
Kontrola korupcije 1,96 na skali od -2,5 do +2,5 | 10,9 |
Fizička infrastruktura 0,9 od 10 | 9,0 |
Naučni radovi 2.132 na milion stanovnika | 3,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (49,6); Lakoća poslovanja (34,9); IKT infrastruktura (32,9).
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 49,6 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 34,9 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 32,9 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 29,1 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 18,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Švedska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SWE BibTeX
@misc{criora_atlas_SWE_2026,
author = {{Criora}},
title = {Švedska: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SWE},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.