+2,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sent Kits i Nevis: rizik 29 od 100, nizak.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 29 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 8,6 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Zemljotres | Nizak | |
| 2,8 | Epidemije | Nizak | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (5,2 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-355 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 27 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 900 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 40 % godišnje sume.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
1. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
13. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,50 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 98,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +30,4.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,4); Udeo obnovljive električne energije (95,5); Stepen-dani hlađenja (77,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive energije 1,50 % ukupne energije | 98,4 |
Udeo obnovljive električne energije 4,53 % ukupne proizvodnje | 95,5 |
Stepen-dani hlađenja 3.239 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 77,0 |
Temperatura površine tla 27,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 64,7 |
Indeks suše (SPEI) -1,00 (ispod 0: suvlje nego obično) | 40,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,88 t CO2e po stanovniku | 30,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 77,2 od 100 | 22,8 |
Energetska intenzivnost 2,63 MJ po dolaru BDP-a | 9,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 8,59 µg/m³ | 4,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,08 dana | 0,1 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (98,4); Zaštićena područja (95,3); Projektovana promena prinosa žitarica (90,1); najmanje: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,4 |
Zaštićena područja 4,80 % kopnene površine | 95,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 83,4 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 80,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 73,6 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 73,5 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 68,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 67,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 58,0 |
Šumska površina 42,3 % kopnene površine | 55,4 |
Indeks proizvodnje hrane 115 (2014-2016 = 100) | 53,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 50,8 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 50,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 45,0 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 40,2 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 37,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 36,9 |
Rizik od zemljotresa 3,6 od 10 | 36,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 29,1 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 26,5 |
Poljoprivredno zemljište 23,1 % kopnene površine | 26,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 25,2 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 20,9 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 82,0 % vodnih tela | 18,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 6,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,08 % površine šuma | 3,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,29 % BDP-a | 3,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prekomerna težina kod odraslih (81,6); Bolnički kreveti (70,0); Izdaci za obrazovanje (68,6); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Prekomerna težina kod odraslih 75,5 % odraslih | 81,6 |
Bolnički kreveti 3,98 na 1000 stanovnika | 70,0 |
Izdaci za obrazovanje 11,0 % javne potrošnje | 68,6 |
Rast BDP-a 2,69 % godišnje | 56,0 |
Bezbednost hrane 5,2 od 10 | 52,0 |
Gustina naseljenosti 180 st./km² | 46,8 |
Starenje stanovništva 11,7 % stanovništva | 29,2 |
Korisnici interneta 76,9 % stanovništva | 23,8 |
Zavisnost od pomoći 2,1 od 10 | 21,0 |
Očekivano trajanje života 72,3 godine | 21,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,30 od 5 (5 = najbolje) | 13,9 |
Stopa fertiliteta 1,53 rođenja po ženi | 13,5 |
Siromaštvo i razvijenost 1,2 od 10 | 12,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,2 od 10 | 12,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,97 (1 = podjednako) | 9,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0,9 od 10 | 9,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,6 od 10 | 6,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 15,9 na 1000 živorođenih | 3,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 121 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (51,0); Kontrola korupcije (43,6); Vladavina prava (38,4); najmanje: Fizička infrastruktura (3,0); Naučni radovi (15,6); Pristup zdravstvenoj zaštiti (18,0).
Žene u parlamentu 31,3 % mesta | 51,0 |
Kontrola korupcije 0,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,6 |
Vladavina prava 0,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,4 |
Glas i odgovornost 0,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,4 |
Kvalitet regulative 0,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,3 |
INFORM indeks upravljanja 3,6 od 10 | 36,0 |
Efikasnost vlade 0,70 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,0 |
Politička stabilnost 1,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,5 |
Komunikaciona infrastruktura 2,2 od 10 | 22,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,8 od 10 | 18,0 |
Naučni radovi 832 na milion stanovnika | 15,6 |
Fizička infrastruktura 0,3 od 10 | 3,0 |
Rizik najviše podižu: Lakoća poslovanja (57,4); Obrazovanje (43,6).
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 57,4 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 43,6 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 31,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sent Kits i Nevis: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/KNA BibTeX
@misc{criora_atlas_KNA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sent Kits i Nevis: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/KNA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.