+2,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Barbados: rizik 31 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,1 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan | |
| 6,6 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,4 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.
Još na mapi: porast nivoa mora
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,7 | Cunami | Nizak | |
| 1,5 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,5 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-796 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 35 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 920 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 86 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
2. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
17. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 5,50 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 94,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +26,3.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (94,3); Udeo obnovljive električne energije (92,7); Stepen-dani hlađenja (79,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive energije 5,50 % ukupne energije | 94,3 |
Udeo obnovljive električne energije 7,33 % ukupne proizvodnje | 92,7 |
Stepen-dani hlađenja 3.322 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 79,0 |
Temperatura površine tla 29,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 69,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,52 t CO2e po stanovniku | 28,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 23,7 µg/m³ | 21,3 |
Energetska intenzivnost 3,76 MJ po dolaru BDP-a | 15,6 |
Indeks suše (SPEI) -0,37 (ispod 0: suvlje nego obično) | 14,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 99,3 od 100 | 0,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,00 dan | 0,6 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (100,0); Zaštićena područja bioma (98,4); Projektovana promena prinosa žitarica (90,5); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Asfaltirani putevi (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Zaštićena područja 0,10 % kopnene površine | 100,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 98,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 87,5 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 87,5 |
Šumska površina 14,7 % kopnene površine | 84,5 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 81,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 77,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 71,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 103 (2014-2016 = 100) | 63,7 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 56,4 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 54,7 |
Rizik od zemljotresa 5,4 od 10 | 54,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 50,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 48,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 44,2 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 43,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 38,1 |
Rizik od cunamija 3,7 od 10 | 37,0 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 35,9 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 35,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 28,1 |
Poljoprivredno zemljište 23,3 % kopnene površine | 26,5 |
Ugrožene vrste sisara 3 vrste | 25,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 16,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 13,3 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 10,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,11 % površine šuma | 4,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,58 % BDP-a | 3,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 3,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,31 % BND-a | 0,5 |
Iscrpljivanje šuma 0,01 % BND-a | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prekomerna težina kod odraslih (71,3); Gustina naseljenosti (61,6); Izdaci za obrazovanje (59,5); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Devojčice i dečaci u školi (0,4).
Prekomerna težina kod odraslih 67,2 % odraslih | 71,3 |
Gustina naseljenosti 657 st./km² | 61,6 |
Izdaci za obrazovanje 14,2 % javne potrošnje | 59,5 |
Rast BDP-a 2,70 % godišnje | 56,0 |
Bolnički kreveti 6,40 na 1000 stanovnika | 51,1 |
Starenje stanovništva 17,1 % stanovništva | 44,1 |
Korisnici interneta 70,4 % stanovništva | 30,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 16,4 % svih smrtnih slučajeva | 23,0 |
Upis u osnovnu školu 83,9 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 20,3 |
Zavisnost od pomoći 1,8 od 10 | 18,0 |
Siromaštvo i razvijenost 1,8 od 10 | 18,0 |
Stopa nezaposlenosti 6,52 % radne snage | 17,7 |
Stopa aktivnosti 78,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 16,6 |
Stopa fertiliteta 1,71 rođenje po ženi | 16,5 |
Bezbednost hrane 1,6 od 10 | 16,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 88,8 % stope aktivnosti muškaraca | 15,4 |
Očekivano trajanje života 76,3 godine | 15,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,8 od 10 | 8,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,6 od 10 | 6,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,79 od 5 (5 = najbolje) | 4,0 |
Pothranjenost 4,40 % stanovništva | 3,5 |
Nedavni šokovi 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,80 na 1000 živorođenih | 2,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (58,2); Kvalitet regulative (42,1); Efikasnost vlade (37,8); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Smanjenje rizika od katastrofa (11,0); Politička stabilnost (24,4).
Žene u parlamentu 26,7 % mesta | 58,2 |
Kvalitet regulative 0,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,1 |
Efikasnost vlade 0,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,8 |
Vladavina prava 0,72 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,6 |
INFORM indeks upravljanja 3,5 od 10 | 35,0 |
Prijave patenata 259 na milion stanovnika | 32,3 |
Naučni radovi 256 na milion stanovnika | 30,3 |
Glas i odgovornost 1,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 28,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,8 od 10 | 28,0 |
Kontrola korupcije 1,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,4 |
Komunikaciona infrastruktura 2,5 od 10 | 25,0 |
Politička stabilnost 1,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,4 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,1 od 10 | 11,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (67,9); Lakoća poslovanja (59,1).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 67,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 59,1 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 35,8 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 0,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Barbados: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BRB BibTeX
@misc{criora_atlas_BRB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Barbados: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BRB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.