+2,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Antigva i Barbuda: rizik 35 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,1 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan | |
| 5,1 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 4,3 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





























+19 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: zemljotresi
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,5 | Epidemije | Nizak | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (6,0 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-402 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 42 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 870 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 46 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
10. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
41. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 0,90 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 99,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +31,1.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (99,1); Udeo obnovljive električne energije (94,3); Stepen-dani hlađenja (77,2); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Udeo obnovljive energije 0,90 % ukupne energije | 99,1 |
Udeo obnovljive električne energije 5,66 % ukupne proizvodnje | 94,3 |
Stepen-dani hlađenja 3.248 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 77,2 |
Temperatura površine tla 29,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 68,9 |
Indeks suše (SPEI) -1,10 (ispod 0: suvlje nego obično) | 44,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 60,4 od 100 | 39,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,80 t CO2e po stanovniku | 35,4 |
Energetska intenzivnost 4,48 MJ po dolaru BDP-a | 19,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 19,7 µg/m³ | 16,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,09 dana | 0,1 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Vodna tela dobrog kvaliteta (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); Zaštićena područja (99,3); najmanje: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Vodna tela dobrog kvaliteta 0 % vodnih tela | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,80 % kopnene površine | 99,3 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,4 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 81,4 |
Šumska površina 18,0 % kopnene površine | 81,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 80,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 75,3 |
Indeks proizvodnje hrane 90,0 (2014-2016 = 100) | 73,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 73,6 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 67,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 59,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 57,5 |
Rizik od zemljotresa 5,1 od 10 | 51,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 48,5 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 46,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 45,4 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 43,9 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 41,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 37,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 34,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Poljoprivredno zemljište 20,5 % kopnene površine | 23,3 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 21,1 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 18,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 16,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,22 % površine šuma | 9,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 8,46 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 8,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,94 % BDP-a | 4,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,7 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (83,2); Bolnički kreveti (74,4); Prekomerna težina kod odraslih (65,8); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Izdaci za obrazovanje 5,87 % javne potrošnje | 83,2 |
Bolnički kreveti 3,42 na 1000 stanovnika | 74,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 62,7 % odraslih | 65,8 |
Rast BDP-a 5,00 % godišnje | 54,2 |
Bezbednost hrane 5,2 od 10 | 52,0 |
Gustina naseljenosti 212 st./km² | 48,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 27,4 % svih smrtnih slučajeva | 39,3 |
Starenje stanovništva 12,3 % stanovništva | 30,9 |
Korisnici interneta 72,7 % stanovništva | 28,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,61 od 5 (5 = najbolje) | 27,7 |
Stopa fertiliteta 1,58 rođenja po ženi | 14,4 |
Očekivano trajanje života 77,8 godina | 12,9 |
Siromaštvo i razvijenost 1,0 od 10 | 10,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,8 od 10 | 8,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0,8 od 10 | 8,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,98 (1 = podjednako) | 5,7 |
Zavisnost od pomoći 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,10 na 1000 živorođenih | 1,8 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 112 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (91,3); Smanjenje rizika od katastrofa (63,0); Prijave patenata (51,1); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Komunikaciona infrastruktura (9,0); Politička stabilnost (25,8).
Žene u parlamentu 5,56 % mesta | 91,3 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,3 od 10 | 63,0 |
Prijave patenata 55,0 na milion stanovnika | 51,1 |
Naučni radovi 75,6 na milion stanovnika | 45,5 |
Efikasnost vlade 0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,2 |
INFORM indeks upravljanja 4,1 od 10 | 41,0 |
Glas i odgovornost 0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,0 |
Vladavina prava 0,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,6 |
Kontrola korupcije 0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,2 |
Kvalitet regulative 0,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,7 od 10 | 27,0 |
Politička stabilnost 1,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,8 |
Komunikaciona infrastruktura 0,9 od 10 | 9,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (85,0); Inovativnost (73,5).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 85,0 |
Inovativnost slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 73,5 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 57,6 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 47,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Antigva i Barbuda: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ATG BibTeX
@misc{criora_atlas_ATG_2026,
author = {{Criora}},
title = {Antigva i Barbuda: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ATG},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.