+3,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +3,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,5 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Letonija: rizik 34 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,6 od 10 | Rečna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,1 | Suša | Nizak | |
| 1,9 | Epidemije | Slab | |
| 1,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (3,6 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+77 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 7 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 830 mm, pa će porast do 2080. biti oko 9 % godišnje sume.
0,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,2%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 98% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
10. mesto od 10, računajući od najbezbednije
23. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
37. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 6,6 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 66,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +15,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (66,0); Potrošnja energije po stanovniku (63,2); Udeo obnovljive energije (54,4); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).
Rizik od rečnih poplava 6,6 od 10 | 66,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.271 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 63,2 |
Udeo obnovljive energije 44,0 % ukupne energije | 54,4 |
Stepen-dani grejanja 3.618 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 43,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 62,3 od 100 | 37,7 |
Udeo obnovljive električne energije 63,6 % ukupne proizvodnje | 36,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,65 t CO2e po stanovniku | 34,7 |
Uvoz energije 34,3 % potrošnje energije | 34,3 |
Temperatura površine tla 7,97 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 25,2 |
Energetska intenzivnost 2,88 MJ po dolaru BDP-a | 10,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,24 (ispod 0: suvlje nego obično) | 9,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 11,6 µg/m³ | 7,6 |
Stepen-dani hlađenja 101 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2,4 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (94,6); Projektovana promena rasprostranjenosti bioma (94,1); Kapacitet brana (86,4); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Pothranjenost dece (0,0).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 94,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 94,1 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 86,4 |
Zaštićena područja 18,1 % kopnene površine | 82,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 81,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 80,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 73,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 72,1 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 66,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 104 (2014-2016 = 100) | 62,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 61,8 |
Projektovana promena podzemnih voda srednja ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 59,5 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 58,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 56,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 54,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 51,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,60 % površine šuma | 44,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 43,6 |
Šumska površina 55,0 % kopnene površine | 42,0 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 39,6 |
Poljoprivredno zemljište 31,7 % kopnene površine | 36,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 33,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 30,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 20,7 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 83,8 % vodnih tela | 16,2 |
Ugrožene vrste sisara 1 vrsta | 12,9 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 12,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 11,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 4,04 % BDP-a | 9,4 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 8,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 1,2 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,02 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,05 % BND-a | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (89,0); Izdaci za obrazovanje (71,7); Bolnički kreveti (62,4); najmanje: Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,9 od 10 | 89,0 |
Izdaci za obrazovanje 9,92 % javne potrošnje | 71,7 |
Bolnički kreveti 4,95 na 1000 stanovnika | 62,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 59,3 % odraslih | 61,6 |
Starenje stanovništva 22,2 % stanovništva | 58,2 |
Rast BDP-a 2,14 % godišnje | 56,4 |
Rast prihoda domaćinstava 2,75 % godišnje | 46,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,20 % svih prihoda | 41,6 |
Gini koeficijent 34,0 od 100 | 33,9 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 22,5 % stanovništva | 29,9 |
Gustina naseljenosti 30,3 st./km² | 26,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 82,7 % stope aktivnosti muškaraca | 21,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 14,8 % svih smrtnih slučajeva | 20,5 |
Ekonomska i socijalna prava 3,97 od 5 (5 = najbolje) | 20,5 |
Stopa aktivnosti 76,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 19,2 |
Stopa nezaposlenosti 6,57 % radne snage | 17,8 |
Očekivano trajanje života 76,4 godine | 14,9 |
Zavisnost od pomoći 1,3 od 10 | 13,0 |
Stopa fertiliteta 1,24 rođenja po ženi | 8,7 |
Bezbednost hrane 0,8 od 10 | 8,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 92,5 % stanovništva | 8,0 |
Korisnici interneta 92,7 % stanovništva | 7,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Bezbedna pijaća voda 97,0 % stanovništva | 3,2 |
Upis u osnovnu školu 97,6 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,1 |
Siromaštvo i razvijenost 0,2 od 10 | 2,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,50 na 1000 živorođenih | 0,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (87,1); Žene u parlamentu (51,4); Prijave patenata (51,1); najmanje: Fizička infrastruktura (7,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (7,0); Komunikaciona infrastruktura (12,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,82 % BDP-a | 87,1 |
Žene u parlamentu 31,0 % mesta | 51,4 |
Prijave patenata 55,2 na milion stanovnika | 51,1 |
INFORM indeks upravljanja 3,8 od 10 | 38,0 |
Kontrola korupcije 0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 34,6 |
Politička stabilnost 0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,8 |
Efikasnost vlade 0,83 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,4 |
Kvalitet regulative 1,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,6 |
Vladavina prava 1,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 28,5 |
Glas i odgovornost 1,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,6 |
Naučni radovi 899 na milion stanovnika | 14,6 |
Komunikaciona infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,7 od 10 | 7,0 |
Fizička infrastruktura 0,7 od 10 | 7,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (73,4); Društvena nejednakost (53,7); Obrazovanje (50,2).
Inovativnost slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 73,4 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 53,7 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 50,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 40,7 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 39,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Letonija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LVA BibTeX
@misc{criora_atlas_LVA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Letonija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LVA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.