+5,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +4,3 °C → +5,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +3,3 °C → +3,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kanada: rizik 34 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,1 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,7 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 5,4 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,8 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,0 | Epidemije | Nizak | |
| 2,3 | Vetar tropskih ciklona | Nizak | |
| 1,7 | Suša | Slab | |
| 1,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,8 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+5,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+117 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 6 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 670 mm, pa će porast do 2080. biti oko 17 % godišnje sume.
6,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 5,2%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 15% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.


















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Toronto, Kalgari i Edmonton ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 2, računajući od najbezbednije
8. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
36. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani grejanja”: 7.420 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 89,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 10,5, pa je razlika u odnosu na svet +79,2.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani grejanja (89,7); Potrošnja energije po stanovniku (84,0); Udeo obnovljive energije (75,3); najmanje: Uvoz energije (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Stepen-dani grejanja 7.420 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 89,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 7.156 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 84,0 |
Udeo obnovljive energije 23,8 % ukupne energije | 75,3 |
Indeks suše (SPEI) -1,86 (ispod 0: suvlje nego obično) | 74,3 |
Rizik od rečnih poplava 7,1 od 10 | 71,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 14,0 t CO2e po stanovniku | 61,1 |
Udeo obnovljive električne energije 67,0 % ukupne proizvodnje | 33,0 |
Energetska intenzivnost 6,44 MJ po dolaru BDP-a | 30,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 88,4 od 100 | 11,7 |
Udeo uglja u električnoj energiji 2,93 % ukupne proizvodnje | 2,9 |
Temperatura površine tla -3,25 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 2,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 6,57 µg/m³ | 1,9 |
Stepen-dani hlađenja 50,5 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 90 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Poljoprivredni kapacitet (91,8); Zaštićena područja (88,5); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Zavisnost od prirodnog kapitala (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 91,8 |
Zaštićena područja 11,6 % kopnene površine | 88,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 81,6 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 81,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 67,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 64,8 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 63,8 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 60,6 |
Šumska površina 39,5 % kopnene površine | 58,4 |
Rizik od cunamija 5,7 od 10 | 57,0 |
Indeks proizvodnje hrane 112 (2014-2016 = 100) | 56,7 |
Ugrožene vrste sisara 18 vrsta | 54,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 52,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,1 |
Rizik od zemljotresa 4,8 od 10 | 48,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,69 % površine šuma | 46,0 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 37,7 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 19,7 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 18,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 17,9 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 17,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 16,1 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 14,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 88,0 % vodnih tela | 12,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 9,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 8,7 |
Poljoprivredno zemljište 6,47 % kopnene površine | 7,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 6,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,17 % BND-a | 3,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,60 % BDP-a | 3,7 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,72 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 3,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,8 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (81,3); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (80,0); Izdaci za obrazovanje (69,6); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Siromaštvo i razvijenost (0,0).
Bolnički kreveti 2,54 na 1000 stanovnika | 81,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,0 od 10 | 80,0 |
Izdaci za obrazovanje 10,7 % javne potrošnje | 69,6 |
Prekomerna težina kod odraslih 59,2 % odraslih | 61,4 |
Rast prihoda domaćinstava 0,66 % godišnje | 58,8 |
Rast BDP-a 1,74 % godišnje | 56,7 |
Starenje stanovništva 20,3 % stanovništva | 52,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,70 % svih prihoda | 35,1 |
Gini koeficijent 31,5 od 100 | 26,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 81,3 % stanovništva | 20,0 |
Stopa nezaposlenosti 6,91 % radne snage | 18,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,3 % stope aktivnosti muškaraca | 16,9 |
Stopa aktivnosti 80,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 14,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 8,36 % svih smrtnih slučajeva | 10,9 |
Stopa fertiliteta 1,25 rođenja po ženi | 8,8 |
Gustina naseljenosti 4,56 st./km² | 6,8 |
Očekivano trajanje života 82,1 godina | 6,5 |
Upis u osnovnu školu 95,0 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 6,3 |
Korisnici interneta 94,4 % stanovništva | 5,8 |
Bezbednost hrane 0,5 od 10 | 5,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,4 od 10 | 4,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,82 od 5 (5 = najbolje) | 3,4 |
Bezbedna pijaća voda 96,9 % stanovništva | 3,3 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,40 na 1000 živorođenih | 1,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,7 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (71,8); Žene u parlamentu (52,4); Prijave patenata (41,4); najmanje: Naučni radovi (6,1); Smanjenje rizika od katastrofa (9,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (14,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,79 % BDP-a | 71,8 |
Žene u parlamentu 30,3 % mesta | 52,4 |
Prijave patenata 123 na milion stanovnika | 41,4 |
Politička stabilnost 0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,8 |
Fizička infrastruktura 3,1 od 10 | 31,0 |
Kvalitet regulative 1,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 21,2 |
Vladavina prava 1,48 na skali od -2,5 do +2,5 | 20,5 |
Glas i odgovornost 1,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 20,1 |
Komunikaciona infrastruktura 2,0 od 10 | 20,0 |
INFORM indeks upravljanja 2,0 od 10 | 20,0 |
Kontrola korupcije 1,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 18,1 |
Efikasnost vlade 1,76 na skali od -2,5 do +2,5 | 14,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,4 od 10 | 14,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 0,9 od 10 | 9,0 |
Naučni radovi 1.773 na milion stanovnika | 6,1 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (54,2); Društvena nejednakost (47,0); Lakoća poslovanja (42,3).
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 54,2 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 47,0 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 42,3 |
Inovativnost srednja pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 40,7 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 29,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kanada: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CAN BibTeX
@misc{criora_atlas_CAN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kanada: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CAN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.