+2,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,6 °C → +2,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Trinidad i Tobago: rizik 40 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,9 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,9 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 5,7 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,8 | Suša | Nizak | |
| 2,7 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 1,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-388 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 26 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.450 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 27 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
10. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
13. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
55. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,07 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 99,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (99,9); Udeo obnovljive energije (99,5); Energetska intenzivnost (99,4); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 0,07 % ukupne proizvodnje | 99,9 |
Udeo obnovljive energije 0,50 % ukupne energije | 99,5 |
Energetska intenzivnost 18,7 MJ po dolaru BDP-a | 99,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 10.590 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 91,1 |
Stepen-dani hlađenja 3.295 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 78,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 19,6 t CO2e po stanovniku | 68,3 |
Temperatura površine tla 26,5 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 63,4 |
Indeks suše (SPEI) -1,48 (ispod 0: suvlje nego obično) | 59,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 25,6 µg/m³ | 23,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 91,3 od 100 | 8,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,84 dana | 1,2 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 75 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (98,8); Zaštićena područja (98,1); Projektovana promena podzemnih voda (96,7); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,3).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,8 |
Zaštićena područja 2,00 % kopnene površine | 98,1 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 96,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 84,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 73,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 72,1 |
Indeks proizvodnje hrane 93,1 (2014-2016 = 100) | 71,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Rizik od zemljotresa 5,9 od 10 | 59,0 |
Šumska površina 44,2 % kopnene površine | 53,4 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 50,4 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 49,6 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 49,4 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 40,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 39,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 39,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 37,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 36,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 33,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 31,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 27,2 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 26,4 |
Ugrožene vrste sisara 3 vrste | 25,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 25,8 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 25,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 24,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 20,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 20,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 87,5 % vodnih tela | 12,5 |
Poljoprivredno zemljište 10,5 % kopnene površine | 11,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 6,36 % BND-a | 11,1 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 10,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,22 % površine šuma | 9,3 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 8,7 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 2,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,78 % BDP-a | 1,8 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 1,4 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,3 |
Iscrpljivanje šuma 0,05 % BND-a | 0,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (82,6); Pristup sanitarnim uslovima (66,3); Izdaci za obrazovanje (64,1); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Pristup električnoj energiji (1,4); Upis u osnovnu školu (2,2).
Bolnički kreveti 2,37 na 1000 stanovnika | 82,6 |
Pristup sanitarnim uslovima 38,0 % stanovništva | 66,3 |
Izdaci za obrazovanje 12,6 % javne potrošnje | 64,1 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,0 od 10 | 60,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 57,7 % odraslih | 59,6 |
Rast BDP-a -0,79 % godišnje | 58,7 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 23,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 53,7 |
Gustina naseljenosti 267 st./km² | 51,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 70,1 % stope aktivnosti muškaraca | 34,8 |
Stopa aktivnosti 67,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 33,3 |
Bezbedna pijaća voda 69,4 % stanovništva | 32,6 |
Starenje stanovništva 12,9 % stanovništva | 32,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 21,1 % svih smrtnih slučajeva | 29,9 |
Bezbednost hrane 2,8 od 10 | 28,0 |
Očekivano trajanje života 73,6 godina | 19,0 |
Korisnici interneta 82,2 % stanovništva | 18,3 |
Pothranjenost 11,2 % stanovništva | 16,2 |
Siromaštvo i razvijenost 1,6 od 10 | 16,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,23 od 5 (5 = najbolje) | 15,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,4 od 10 | 14,0 |
Stopa fertiliteta 1,54 rođenja po ženi | 13,6 |
Zavisnost od pomoći 0,9 od 10 | 9,0 |
Stopa nezaposlenosti 3,33 % radne snage | 8,9 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,8 od 10 | 8,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 18,8 na 1000 živorođenih | 4,1 |
Upis u osnovnu školu 98,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 2,2 |
Pristup električnoj energiji 98,7 % stanovništva | 1,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (99,3); Prijave patenata (89,5); Žene u parlamentu (62,7); najmanje: Fizička infrastruktura (2,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (12,0); Komunikaciona infrastruktura (20,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,05 % BDP-a | 99,3 |
Prijave patenata 1,46 na milion stanovnika | 89,5 |
Žene u parlamentu 23,8 % mesta | 62,7 |
Vladavina prava -0,35 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,0 |
Kontrola korupcije -0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,8 |
INFORM indeks upravljanja 5,4 od 10 | 54,0 |
Kvalitet regulative -0,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,6 |
Efikasnost vlade 0,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,3 |
Politička stabilnost 0,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,6 |
Glas i odgovornost 0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,1 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,8 od 10 | 38,0 |
Naučni radovi 192 na milion stanovnika | 34,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,0 od 10 | 20,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,2 od 10 | 12,0 |
Fizička infrastruktura 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,3); Obrazovanje (85,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,3 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 85,8 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 68,9 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 40,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Trinidad i Tobago: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TTO BibTeX
@misc{criora_atlas_TTO_2026,
author = {{Criora}},
title = {Trinidad i Tobago: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TTO},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.