+3,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kuba: rizik 42 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,0 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan | |
| 5,7 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 4,6 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,1 od 10).
Mapa opasnosti



















+25 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.
Još na mapi: zemljotresi · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,7 | Suša | Nizak | |
| 3,3 | Cunami | Nizak | |
| 2,1 | Sukobi | Nizak | |
| 0,5 | Rečna poplava | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,7% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-113 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 850 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 13 % godišnje sume.
0%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.


















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
11. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
17. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
23. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 4,77 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 95,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +20,3.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (95,2); Zaštita obale prirodnim staništima (87,7); Udeo obnovljive energije (78,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Energetska intenzivnost (2,1).
Udeo obnovljive električne energije 4,77 % ukupne proizvodnje | 95,2 |
Zaštita obale prirodnim staništima 12,3 od 100 | 87,7 |
Udeo obnovljive energije 20,9 % ukupne energije | 78,3 |
Temperatura površine tla 29,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 69,9 |
Stepen-dani hlađenja 2.884 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 68,6 |
Uvoz energije 62,8 % potrošnje energije | 62,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 776 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 43,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,91 t CO2e po stanovniku | 24,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 21,2 µg/m³ | 18,5 |
Indeks suše (SPEI) -0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | 9,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 13,3 dana | 8,5 |
Pristup čistim gorivima 94,9 % stanovništva | 5,1 |
Rizik od rečnih poplava 0,5 od 10 | 5,0 |
Energetska intenzivnost 1,35 MJ po dolaru BDP-a | 2,1 |
Stepen-dani grejanja 0,79 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Poljoprivredni kapacitet (98,4); Projektovana promena prinosa žitarica (96,0); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,1); Iscrpljivanje šuma (0,4).
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,0 |
Zaštićena područja 6,90 % kopnene površine | 93,2 |
Indeks proizvodnje hrane 71,4 (2014-2016 = 100) | 88,4 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 86,9 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 85,6 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 75,4 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 75,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 71,8 |
Poljoprivredno zemljište 61,7 % kopnene površine | 71,2 |
Šumska površina 31,2 % kopnene površine | 67,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 63,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 61,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 60,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 58,3 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 51,4 |
Rizik od zemljotresa 5,0 od 10 | 50,0 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 43,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 41,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 39,9 |
Rizik od cunamija 3,3 od 10 | 33,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 30,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,77 % površine šuma | 26,6 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 24,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 24,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 23,9 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 23,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 22,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 15,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 11,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 8,3 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 8,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,24 % BDP-a | 2,9 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,65 % BND-a | 1,1 |
Iscrpljivanje šuma 0,07 % BND-a | 0,4 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Bolnički kreveti (67,3); Rast BDP-a (58,9); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Devojčice i dečaci u školi (0,7).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 4,33 na 1000 stanovnika | 67,3 |
Rast BDP-a -1,06 % godišnje | 58,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 45,9 % stanovništva | 57,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 55,6 % odraslih | 57,0 |
Izdaci za obrazovanje 17,0 % javne potrošnje | 51,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 34,6 % svih smrtnih slučajeva | 50,2 |
Starenje stanovništva 17,0 % stanovništva | 43,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 61,4 % stope aktivnosti muškaraca | 43,8 |
Gustina naseljenosti 106 st./km² | 40,8 |
Stopa aktivnosti 63,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 38,5 |
Korisnici interneta 70,5 % stanovništva | 30,4 |
Zavisnost od pomoći 2,6 od 10 | 26,0 |
Siromaštvo i razvijenost 2,2 od 10 | 22,0 |
Bezbednost hrane 1,4 od 10 | 14,0 |
Očekivano trajanje života 78,3 godine | 12,2 |
Stopa fertiliteta 1,45 rođenja po ženi | 12,1 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 8,78 % udatih žena od 15 do 49 godina | 9,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,6 od 10 | 6,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa nezaposlenosti 1,75 % radne snage | 4,5 |
Stopa pismenosti odraslih 97,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 3,3 |
Upis u osnovnu školu 98,1 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 2,4 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 8,60 na 1000 živorođenih | 1,7 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (93,2); Prijave patenata (87,6); Glas i odgovornost (82,3); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (5,0); Žene u parlamentu (12,6); Fizička infrastruktura (18,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,44 % BDP-a | 93,2 |
Prijave patenata 1,89 na milion stanovnika | 87,6 |
Glas i odgovornost -1,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,3 |
Kvalitet regulative -1,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 81,6 |
Vladavina prava -1,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,6 |
Kontrola korupcije -0,73 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,6 |
INFORM indeks upravljanja 5,8 od 10 | 58,0 |
Efikasnost vlade -0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,0 |
Politička stabilnost 0,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,8 |
Naučni radovi 112 na milion stanovnika | 40,7 |
Komunikaciona infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Fizička infrastruktura 1,8 od 10 | 18,0 |
Žene u parlamentu 55,7 % mesta | 12,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,5 od 10 | 5,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,1); Obrazovanje (74,2).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,1 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 74,2 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 53,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kuba: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CUB BibTeX
@misc{criora_atlas_CUB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kuba: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CUB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.