+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Paragvaj: rizik 43 od 100, srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,7 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,6 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,5 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,9 | Suša | Nizak | |
| 1,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 6,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+68 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.210 mm, pa će porast do 2080. biti oko 6 % godišnje sume.
3,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 41% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
19. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
27. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 30,7 °C za 2021. godinu. To je rizik 71,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +6,9.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (71,9); Stepen-dani hlađenja (65,9); Rizik od rečnih poplava (56,0); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (2,6).
Temperatura površine tla 30,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 71,9 |
Stepen-dani hlađenja 2.774 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 65,9 |
Rizik od rečnih poplava 5,6 od 10 | 56,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.044 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 49,1 |
Udeo obnovljive energije 58,8 % ukupne energije | 39,0 |
Pristup čistim gorivima 71,3 % stanovništva | 28,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 36,8 dana | 23,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,16 t CO2e po stanovniku | 17,3 |
Energetska intenzivnost 3,40 MJ po dolaru BDP-a | 13,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 10,1 µg/m³ | 5,9 |
Stepen-dani grejanja 221 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,07 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2,6 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 5 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (95,8); Poljoprivredni kapacitet (95,6); Zaštićena područja (85,2); najmanje: Zavisnost od prirodnog kapitala (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,6 |
Zaštićena područja 14,9 % kopnene površine | 85,2 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 85,1 |
Indeks proizvodnje hrane 85,4 (2014-2016 = 100) | 77,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 75,7 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 69,8 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 67,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 64,1 |
Poljoprivredno zemljište 54,1 % kopnene površine | 62,4 |
Šumska površina 38,5 % kopnene površine | 59,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 55,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 54,9 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 52,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 51,1 |
Ugrožene vrste sisara 11 vrsta | 46,3 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,7 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 41,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,05 % površine šuma | 33,4 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 32,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 71,6 % vodnih tela | 28,4 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 24,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 10,7 % BDP-a | 24,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 15,2 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 11,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,4 |
Iscrpljivanje šuma 1,31 % BND-a | 7,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 4,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,38 % BND-a | 2,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,84 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,8 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (93,0); Prekomerna težina kod odraslih (73,7); Rast prihoda domaćinstava (70,4); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Pristup električnoj energiji (0,2); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (3,5).
Bolnički kreveti 1,04 na 1000 stanovnika | 93,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 69,1 % odraslih | 73,7 |
Rast prihoda domaćinstava -1,24 % godišnje | 70,4 |
Izdaci za obrazovanje 11,7 % javne potrošnje | 66,7 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,30 % svih prihoda | 66,2 |
Gini koeficijent 44,2 od 100 | 65,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 44,7 % svih smrtnih slučajeva | 65,3 |
Rast BDP-a 6,64 % godišnje | 52,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 58,5 % stanovništva | 44,4 |
Siromaštvo i razvijenost 3,9 od 10 | 39,0 |
Bezbedna pijaća voda 64,4 % stanovništva | 37,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 72,3 % stope aktivnosti muškaraca | 32,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,2 od 10 | 32,0 |
Stopa fertiliteta 2,42 rođenja po ženi | 28,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 20,1 % stanovništva | 26,7 |
Stopa aktivnosti 73,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 23,2 |
Gustina naseljenosti 17,3 st./km² | 20,5 |
Korisnici interneta 81,6 % stanovništva | 18,9 |
Očekivano trajanje života 74,0 godine | 18,5 |
Starenje stanovništva 6,72 % stanovništva | 15,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,5 od 10 | 15,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,28 od 5 (5 = najbolje) | 14,3 |
Upis u osnovnu školu 89,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 13,4 |
Zavisnost od pomoći 1,3 od 10 | 13,0 |
Bezbednost hrane 1,3 od 10 | 13,0 |
Stopa nezaposlenosti 4,80 % radne snage | 12,9 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,8 od 10 | 8,0 |
Stopa pismenosti odraslih 94,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 7,3 |
Pothranjenost 5,20 % stanovništva | 5,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 16,3 na 1000 živorođenih | 3,5 |
Pristup električnoj energiji 99,8 % stanovništva | 0,2 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (97,9); Prijave patenata (89,4); Kontrola korupcije (70,1); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (17,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (23,0); Fizička infrastruktura (29,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,14 % BDP-a | 97,9 |
Prijave patenata 1,50 na milion stanovnika | 89,4 |
Kontrola korupcije -1,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 70,1 |
INFORM indeks upravljanja 6,7 od 10 | 67,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,3 od 10 | 63,0 |
Žene u parlamentu 23,8 % mesta | 62,7 |
Vladavina prava -0,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,6 |
Naučni radovi 30,9 na milion stanovnika | 56,5 |
Efikasnost vlade -0,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,6 |
Glas i odgovornost -0,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,7 |
Kvalitet regulative -0,03 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,6 |
Politička stabilnost 0,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,2 |
Fizička infrastruktura 2,9 od 10 | 29,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,3 od 10 | 23,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,7 od 10 | 17,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,3); Obrazovanje (77,5); Društvena nejednakost (69,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,3 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 77,5 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 69,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 59,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 48,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Paragvaj: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PRY BibTeX
@misc{criora_atlas_PRY_2026,
author = {{Criora}},
title = {Paragvaj: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/PRY},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.