+2,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,9 °C → +2,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Gabon: rizik 44 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,7 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,5 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,0 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,7 | Sukobi | Slab | |
| 0,9 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+297 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.890 mm, pa će porast do 2080. biti oko 16 % godišnje sume.
5,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 9, računajući od najbezbednije
7. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
32. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 31,6 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 68,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet -6,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (68,4); Temperatura površine tla (62,7); Stepen-dani hlađenja (62,4); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,7).
Udeo obnovljive električne energije 31,6 % ukupne proizvodnje | 68,4 |
Temperatura površine tla 26,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,7 |
Stepen-dani hlađenja 2.624 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 62,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.042 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 61,2 |
Rizik od rečnih poplava 5,5 od 10 | 55,0 |
Energetska intenzivnost 6,47 MJ po dolaru BDP-a | 30,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 30,0 µg/m³ | 28,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,05 t CO2e po stanovniku | 25,1 |
Indeks suše (SPEI) -0,51 (ispod 0: suvlje nego obično) | 20,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 81,8 od 100 | 18,2 |
Pristup čistim gorivima 91,4 % stanovništva | 8,6 |
Udeo obnovljive energije 91,3 % ukupne energije | 5,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,14 dana | 0,7 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 188 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (97,7); Poljoprivredni kapacitet (95,2); Projektovana promena prinosa žitarica (94,9); najmanje: Zavisnost od prirodnog kapitala (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (0,5).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 97,7 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,9 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 91,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 90,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 88,7 |
Zaštićena područja 24,4 % kopnene površine | 75,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 74,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 72,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 71,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 67,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 65,4 |
Indeks proizvodnje hrane 106 (2014-2016 = 100) | 61,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 57,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 56,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 55,2 |
Ugrožene vrste sisara 18 vrsta | 54,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 48,2 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 42,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 40,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 39,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 26,8 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 26,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 14,4 % BND-a | 25,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 25,1 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 24,6 |
Iscrpljivanje šuma 3,14 % BND-a | 17,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 6,56 % BDP-a | 15,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 15,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,0 |
Poljoprivredno zemljište 8,36 % kopnene površine | 9,2 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 8,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 93,6 % vodnih tela | 6,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,09 % površine šuma | 4,1 |
Šumska površina 91,2 % kopnene površine | 3,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 1,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,2 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,50 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,5 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nezadovoljena potreba za kontracepcijom (83,5); Smrtnost od zaraznih bolesti (80,1); Ekonomska i socijalna prava (78,9); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Nedavni šokovi (4,0); Devojčice i dečaci u školi (4,4).
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 33,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 83,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 54,6 % svih smrtnih slučajeva | 80,1 |
Ekonomska i socijalna prava 1,06 od 5 (5 = najbolje) | 78,9 |
Izdaci za obrazovanje 13,6 % javne potrošnje | 61,3 |
Rast BDP-a 2,47 % godišnje | 56,2 |
Stopa nezaposlenosti 20,2 % radne snage | 55,1 |
Bezbednost hrane 5,5 od 10 | 55,0 |
Stopa aktivnosti 53,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 54,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 5,1 od 10 | 51,0 |
Stopa fertiliteta 3,59 rođenja po ženi | 48,0 |
Siromaštvo i razvijenost 4,7 od 10 | 47,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 46,9 % odraslih | 46,3 |
Pothranjenost 25,3 % stanovništva | 42,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 69,2 % stope aktivnosti muškaraca | 35,7 |
Korisnici interneta 68,7 % stanovništva | 32,2 |
Očekivano trajanje života 68,5 godina | 26,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,9 od 10 | 19,0 |
Stopa pismenosti odraslih 88,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 15,8 |
Gustina naseljenosti 9,64 st./km² | 14,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0,9 od 10 | 9,0 |
Starenje stanovništva 4,13 % stanovništva | 8,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 32,6 na 1000 živorođenih | 7,4 |
Zavisnost od pomoći 0,7 od 10 | 7,0 |
Pristup električnoj energiji 94,1 % stanovništva | 6,2 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 4,4 |
Nedavni šokovi 0,4 od 10 | 4,0 |
Upis u osnovnu školu 100 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Vladavina prava (70,5); Glas i odgovornost (66,5); Žene u parlamentu (66,1); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (26,0); Politička stabilnost (47,7); Naučni radovi (53,7).
Vladavina prava -1,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 70,5 |
Glas i odgovornost -0,83 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,5 |
Žene u parlamentu 21,6 % mesta | 66,1 |
INFORM indeks upravljanja 6,6 od 10 | 66,0 |
Kontrola korupcije -0,78 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,5 |
Kvalitet regulative -0,73 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,4 od 10 | 64,0 |
Efikasnost vlade -0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,0 |
Fizička infrastruktura 5,6 od 10 | 56,0 |
Naučni radovi 39,1 na milion stanovnika | 53,7 |
Politička stabilnost 0,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,7 |
Komunikaciona infrastruktura 2,6 od 10 | 26,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (95,5); Lakoća poslovanja (81,2).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 95,5 |
Lakoća poslovanja veoma slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 81,2 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 56,0 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 54,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Gabon: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GAB BibTeX
@misc{criora_atlas_GAB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Gabon: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/GAB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.