+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,7 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Bocvana: rizik 41 od 100, srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,0 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,0 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (7,0 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Rečna poplava | Nizak | |
| 0,7 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 9,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+16 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 690 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.
94%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 92%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 5, računajući od najbezbednije
5. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
18. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,25 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 99,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +24,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (99,8); Udeo uglja u električnoj energiji (99,1); Temperatura površine tla (74,8); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani grejanja (2,5); Energetska intenzivnost (9,6).
Udeo obnovljive električne energije 0,25 % ukupne proizvodnje | 99,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 98,9 % ukupne proizvodnje | 99,1 |
Temperatura površine tla 32,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 74,8 |
Udeo obnovljive energije 27,4 % ukupne energije | 71,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.250 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 52,3 |
Stepen-dani hlađenja 2.064 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 49,1 |
Rizik od rečnih poplava 3,6 od 10 | 36,0 |
Pristup čistim gorivima 66,4 % stanovništva | 33,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,74 t CO2e po stanovniku | 29,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,69 (ispod 0: suvlje nego obično) | 27,5 |
Uvoz energije 23,7 % potrošnje energije | 23,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 18,9 µg/m³ | 15,8 |
Energetska intenzivnost 2,68 MJ po dolaru BDP-a | 9,6 |
Stepen-dani grejanja 207 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Pripremljenost za katastrofe (97,4); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 97,4 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 97,2 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 88,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 83,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 80,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 80,4 |
Zaštićena područja 27,6 % kopnene površine | 72,5 |
Šumska površina 26,3 % kopnene površine | 72,3 |
Indeks proizvodnje hrane 96,9 (2014-2016 = 100) | 68,3 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 67,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 65,2 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 64,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 54,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 54,1 |
Poljoprivredno zemljište 45,6 % kopnene površine | 52,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 48,7 |
Ugrožene vrste sisara 11 vrsta | 46,3 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 40,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 35,1 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 32,0 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 30,2 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 25,4 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 22,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 83,8 % vodnih tela | 16,2 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 15,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 15,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 12,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,71 % BDP-a | 4,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 2,23 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 2,2 |
Iscrpljivanje šuma 0,31 % BND-a | 1,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,86 % BND-a | 1,5 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smrtnost od zaraznih bolesti (86,2); Bolnički kreveti (82,7); Stopa nezaposlenosti (67,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Devojčice i dečaci u školi (6,2); Gustina naseljenosti (6,5).
Smrtnost od zaraznih bolesti 58,6 % svih smrtnih slučajeva | 86,2 |
Bolnički kreveti 2,36 na 1000 stanovnika | 82,7 |
Stopa nezaposlenosti 24,5 % radne snage | 67,0 |
Rast BDP-a -0,73 % godišnje | 58,6 |
Siromaštvo i razvijenost 5,4 od 10 | 54,0 |
Nedavni šokovi 4,6 od 10 | 46,0 |
Bezbednost hrane 4,6 od 10 | 46,0 |
Korisnici interneta 57,5 % stanovništva | 43,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 42,0 % odraslih | 40,2 |
Pothranjenost 24,0 % stanovništva | 40,0 |
Bezbedna pijaća voda 63,3 % stanovništva | 39,1 |
Izdaci za obrazovanje 21,5 % javne potrošnje | 38,7 |
Ekonomska i socijalna prava 3,16 od 5 (5 = najbolje) | 36,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,4 od 10 | 34,0 |
Stopa fertiliteta 2,70 rođenja po ženi | 33,1 |
Stopa aktivnosti 71,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,6 od 10 | 26,0 |
Pristup električnoj energiji 76,0 % stanovništva | 25,4 |
Očekivano trajanje života 69,3 godine | 25,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 86,1 % stope aktivnosti muškaraca | 18,2 |
Zavisnost od pomoći 1,4 od 10 | 14,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,2 od 10 | 12,0 |
Starenje stanovništva 4,08 % stanovništva | 8,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 33,3 na 1000 živorođenih | 7,6 |
Gustina naseljenosti 4,38 st./km² | 6,5 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 6,2 |
Upis u osnovnu školu 109 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (90,6); Žene u parlamentu (86,0); Smanjenje rizika od katastrofa (68,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (27,0); Politička stabilnost (28,4); Naučni radovi (36,1).
Prijave patenata 1,25 na milion stanovnika | 90,6 |
Žene u parlamentu 8,96 % mesta | 86,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,8 od 10 | 68,0 |
Fizička infrastruktura 4,7 od 10 | 47,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,6 od 10 | 46,0 |
Vladavina prava 0,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,4 |
Kvalitet regulative 0,35 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,9 |
Glas i odgovornost 0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,1 |
INFORM indeks upravljanja 4,2 od 10 | 42,0 |
Efikasnost vlade 0,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,3 |
Kontrola korupcije 0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,2 |
Naučni radovi 161 na milion stanovnika | 36,1 |
Politička stabilnost 1,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 28,4 |
Komunikaciona infrastruktura 2,7 od 10 | 27,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,4); Obrazovanje (87,2); Društvena nejednakost (79,1).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,4 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 87,2 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 79,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 56,3 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 54,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Bocvana: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BWA BibTeX
@misc{criora_atlas_BWA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Bocvana: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BWA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.