Criora

Ruanda Klimatski rizik i karta opasnosti

Ruanda: rizik 45 od 100, srednji.

Region
Afrika
Podregion
Istočna Afrika
Prihod
Nizak
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
6,3 od 10 Epidemije Visok
4,2 od 10 Suša Srednji

Ispod je još 6 pretnji: sukobi (7,9 od 10), zemljotres (3,9 od 10), rečna poplava (2,7 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,4 od 10).

Gradovi
Kigali

Mapa opasnosti

Natural Earth
Nizak Nizak-Srednji Srednji-Visok Visok Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: zemljotresi · rečne poplave · požari


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 45

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 26 Klima i energija Nizak Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 38 Priroda -0,5 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 48 Društvo Srednji Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 57 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 57 Rizik slabe adaptacije -0,4 Srednji Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
7,9 Sukobi Visok
3,9 Zemljotres Nizak
2,7 Rečna poplava Nizak
0,0 Priobalna poplava Slab
0,0 Cunami Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Više padavina nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,1 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,2 °C+1,7 °C+3,1 °C+2,3 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,2 °C → +3,1 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,7 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+185 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+156 mm+89 mm+185 mm+54 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+156 mm → +185 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+89 mm → +54 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.360 mm, pa će porast do 2080. biti oko 14 % godišnje sume.

1,7%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1,2%1,2%1,2%1,7%1,6%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
1,2% → 1,7%
Ako emisije prestanu da rastu
1,2% → 1,6%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 27% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
29%
Tropska 71%
2050
Tropska 91%
2080
Tropska 97%
Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

Kigali ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Ruanda u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 9,30 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 90,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +82,1.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (90,7); Temperatura površine tla (64,2); Udeo obnovljive električne energije (40,1); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani grejanja (0,5).

Pristup čistim gorivima
9,30 % stanovništva
90,7
Temperatura površine tla
26,9 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

64,2
Udeo obnovljive električne energije
59,9 % ukupne proizvodnje
40,1
Potrošnja energije po stanovniku
372 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
30,4
Zagađenje vazduha PM2,5
31,3 µg/m³
29,9
Rizik od rečnih poplava
2,7 od 10
27,0
Stepen-dani hlađenja
953 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

22,6
Udeo obnovljive energije
79,9 % ukupne energije
17,1
Udeo uglja u električnoj energiji
14,3 % ukupne proizvodnje
14,3
Energetska intenzivnost
3,51 MJ po dolaru BDP-a
14,2
Uvoz energije
10,6 % potrošnje energije
10,6
Emisije CO2 po stanovniku
0,16 t CO2e po stanovniku
3,4
Stepen-dani grejanja
45,5 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

0,5
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0 dana
0,0
Indeks suše (SPEI)
0,17 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Ruanda: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/RWA

BibTeX

@misc{criora_atlas_RWA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Ruanda: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/RWA},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.