+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Ruanda: rizik 45 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,3 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 4,2 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: zemljotresi · rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,9 | Sukobi | Visok | |
| 3,9 | Zemljotres | Nizak | |
| 2,7 | Rečna poplava | Nizak | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+185 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.360 mm, pa će porast do 2080. biti oko 14 % godišnje sume.
1,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 27% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Kigali ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
9. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
1. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 9,30 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 90,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +82,1.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (90,7); Temperatura površine tla (64,2); Udeo obnovljive električne energije (40,1); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani grejanja (0,5).
Pristup čistim gorivima 9,30 % stanovništva | 90,7 |
Temperatura površine tla 26,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 64,2 |
Udeo obnovljive električne energije 59,9 % ukupne proizvodnje | 40,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 372 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 30,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 31,3 µg/m³ | 29,9 |
Rizik od rečnih poplava 2,7 od 10 | 27,0 |
Stepen-dani hlađenja 953 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 22,6 |
Udeo obnovljive energije 79,9 % ukupne energije | 17,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 14,3 % ukupne proizvodnje | 14,3 |
Energetska intenzivnost 3,51 MJ po dolaru BDP-a | 14,2 |
Uvoz energije 10,6 % potrošnje energije | 10,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,16 t CO2e po stanovniku | 3,4 |
Stepen-dani grejanja 45,5 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,17 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 96,2 |
Zaštićena područja 9,10 % kopnene površine | 91,0 |
Poljoprivredno zemljište 76,3 % kopnene površine | 88,2 |
Šumska površina 11,3 % kopnene površine | 88,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 87,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 84,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 83,8 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 81,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 79,6 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 75,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 70,6 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 70,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 67,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 67,2 |
Ugrožene vrste sisara 24 vrste | 60,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 24,6 % BDP-a | 57,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 53,8 |
Indeks proizvodnje hrane 117 (2014-2016 = 100) | 52,2 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 43,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 43,2 |
Rizik od zemljotresa 3,9 od 10 | 39,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 38,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 35,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 28,6 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 24,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 77,8 % vodnih tela | 22,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,59 % površine šuma | 21,6 |
Iscrpljivanje šuma 3,83 % BND-a | 20,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 20,8 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 20,2 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 20,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 3,84 % BND-a | 6,7 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 4,5 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (95,3); Siromaštvo i razvijenost (78,0); Korisnici interneta (70,2); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Devojčice i dečaci u školi (6,3).
Bolnički kreveti 0,75 na 1000 stanovnika | 95,3 |
Siromaštvo i razvijenost 7,8 od 10 | 78,0 |
Korisnici interneta 31,7 % stanovništva | 70,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,5 od 10 | 65,0 |
Izdaci za obrazovanje 13,9 % javne potrošnje | 60,2 |
Gustina naseljenosti 566 st./km² | 59,8 |
Bezbednost hrane 5,7 od 10 | 57,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 38,9 % svih smrtnih slučajeva | 56,5 |
Gini koeficijent 39,4 od 100 | 50,8 |
Rast BDP-a 9,38 % godišnje | 50,8 |
Stopa fertiliteta 3,65 rođenja po ženi | 48,9 |
Zavisnost od pomoći 4,8 od 10 | 48,0 |
Pothranjenost 24,4 % stanovništva | 40,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,40 % svih prihoda | 39,0 |
Pristup električnoj energiji 63,9 % stanovništva | 38,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 27,4 % stanovništva | 36,4 |
Stopa aktivnosti 66,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 35,0 |
Stopa nezaposlenosti 11,4 % radne snage | 31,0 |
Stopa pismenosti odraslih 78,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 30,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,0 od 10 | 30,0 |
Očekivano trajanje života 68,0 godina | 27,3 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 13,6 % udatih žena od 15 do 49 godina | 24,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 81,2 % stope aktivnosti muškaraca | 23,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,3 od 10 | 23,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 19,8 % odraslih | 12,8 |
Ekonomska i socijalna prava 4,52 od 5 (5 = najbolje) | 9,4 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 37,7 na 1000 živorođenih | 8,6 |
Starenje stanovništva 4,02 % stanovništva | 8,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 6,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 150 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (91,8); Izdaci za istraživanje i razvoj (87,8); Glas i odgovornost (65,2); najmanje: Žene u parlamentu (0,0); Kontrola korupcije (37,3); Efikasnost vlade (42,8).
Prijave patenata 1,05 na milion stanovnika | 91,8 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,78 % BDP-a | 87,8 |
Glas i odgovornost -0,76 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,2 |
Naučni radovi 25,9 na milion stanovnika | 58,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,6 od 10 | 56,0 |
Fizička infrastruktura 5,5 od 10 | 55,0 |
Komunikaciona infrastruktura 4,8 od 10 | 48,0 |
Vladavina prava 0,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,0 |
Politička stabilnost 0,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,6 |
Kvalitet regulative 0,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,9 |
INFORM indeks upravljanja 4,3 od 10 | 43,0 |
Efikasnost vlade 0,36 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,8 |
Kontrola korupcije 0,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,3 |
Žene u parlamentu 63,8 % mesta | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,5); Obrazovanje (94,5); IKT infrastruktura (65,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,5 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 94,5 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 65,9 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 61,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 46,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Ruanda: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/RWA BibTeX
@misc{criora_atlas_RWA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Ruanda: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/RWA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.