Criora

Džibuti Klimatski rizik i karta opasnosti

Džibuti: rizik 50 od 100, srednji.

Region
Afrika
Podregion
Istočna Afrika
Prihod
Niži srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
7,8 od 10 Suša Visok
5,2 od 10 Zemljotres Srednji
5,2 od 10 Epidemije Srednji
5,0 od 10 Cunami Srednji

Ispod su još 4 pretnje: priobalna poplava (4,3 od 10), sukobi (3,6 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,7 od 10).

Gradovi
Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

Natural Earth
Nizak Nizak-Srednji Srednji-Visok Visok Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: zemljotresi


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 50

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 23 Klima i energija Nizak Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 43 Priroda +0,9 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 50 Društvo Srednji Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 68 Rizik slabog upravljanja Visok Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 68 Rizik slabe adaptacije +1,9 Visok Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
4,3 Priobalna poplava Srednji
3,6 Sukobi Nizak
0,0 Rečna poplava Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Više padavina nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,1 °C+1,6 °C+3,2 °C+2,1 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,1 °C → +3,2 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,6 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+137 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+124 mm+86 mm+137 mm+70 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+124 mm → +137 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+86 mm → +70 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 130 mm, pa će porast do 2080. biti oko 108 % godišnje sume.

0%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

47%0%0%0%0%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
0% → 0%
Ako se emisije smanje
0% → 0%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 47%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Suva 100%
2050
Suva 100%
2080
Suva 100%
Suva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Džibuti · Kopno pod vodom 1,6%Dubina vode na mapi 0 m3 mOtvori mapu uživoNatural Earth

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,23 m+0,20 m+0,77 m+0,54 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,23 m → +0,77 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,20 m → +0,54 m

Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Džibuti u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 4.138 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 98,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +45,9.

Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (98,4); Temperatura površine tla (93,6); Pristup čistim gorivima (90,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

Stepen-dani hlađenja
4.138 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

98,4
Temperatura površine tla
41,2 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

93,6
Pristup čistim gorivima
10,0 % stanovništva
90,0
Udeo obnovljive energije
26,9 % ukupne energije
72,1
Udeo obnovljive električne energije
35,4 % ukupne proizvodnje
64,6
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
92,1 dana
58,6
Indeks suše (SPEI)
-1,08 (ispod 0: suvlje nego obično)
43,4
Zagađenje vazduha PM2,5
35,9 µg/m³
35,1
Emisije CO2 po stanovniku
0,77 t CO2e po stanovniku
12,8
Zaštita obale prirodnim staništima
92,2 od 100
7,8
Energetska intenzivnost
2,03 MJ po dolaru BDP-a
5,9
Rizik od rečnih poplava
0 od 10
0,0
Stepen-dani grejanja
0,14 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

0,0
Udeo uglja u električnoj energiji
0 % ukupne proizvodnje
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Džibuti: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/DJI

BibTeX

@misc{criora_atlas_DJI_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Džibuti: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/DJI},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.