+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Džibuti: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,8 od 10 | Suša | Visok | |
| 5,2 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 5,2 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,7 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: zemljotresi
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,3 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 3,6 | Sukobi | Nizak | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+137 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 130 mm, pa će porast do 2080. biti oko 108 % godišnje sume.
0%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 47%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
23. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
24. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 4.138 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 98,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +45,9.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (98,4); Temperatura površine tla (93,6); Pristup čistim gorivima (90,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Stepen-dani hlađenja 4.138 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 98,4 |
Temperatura površine tla 41,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 93,6 |
Pristup čistim gorivima 10,0 % stanovništva | 90,0 |
Udeo obnovljive energije 26,9 % ukupne energije | 72,1 |
Udeo obnovljive električne energije 35,4 % ukupne proizvodnje | 64,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 92,1 dana | 58,6 |
Indeks suše (SPEI) -1,08 (ispod 0: suvlje nego obično) | 43,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 35,9 µg/m³ | 35,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,77 t CO2e po stanovniku | 12,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 92,2 od 100 | 7,8 |
Energetska intenzivnost 2,03 MJ po dolaru BDP-a | 5,9 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,14 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,5).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Šumska površina 0,26 % kopnene površine | 99,7 |
Zaštićena područja 1,20 % kopnene površine | 98,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,1 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 95,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 86,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 85,9 |
Poljoprivredno zemljište 73,5 % kopnene površine | 84,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 79,9 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 70,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 66,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 66,7 |
Zavisnost od uvoza hrane visoka ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 61,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 61,2 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 55,4 |
Rizik od zemljotresa 5,2 od 10 | 52,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 51,3 |
Rizik od cunamija 5,0 od 10 | 50,0 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 50,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 49,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 48,8 |
Ugrožene vrste sisara 11 vrsta | 46,3 |
Indeks proizvodnje hrane 133 (2014-2016 = 100) | 39,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 37,4 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 29,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 27,7 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 25,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 19,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 7,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 6,33 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 6,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,51 % BDP-a | 5,8 |
Iscrpljivanje šuma 0,28 % BND-a | 1,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,28 % BND-a | 0,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (90,2); Stopa aktivnosti (84,6); Siromaštvo i razvijenost (77,0); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Devojčice i dečaci u školi (7,4); Starenje stanovništva (10,6).
Bolnički kreveti 1,40 na 1000 stanovnika | 90,2 |
Stopa aktivnosti 33,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 84,6 |
Siromaštvo i razvijenost 7,7 od 10 | 77,0 |
Stopa nezaposlenosti 26,0 % radne snage | 71,2 |
Pristup sanitarnim uslovima 39,7 % stanovništva | 64,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 43,5 % stope aktivnosti muškaraca | 62,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,2 od 10 | 62,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 41,9 % svih smrtnih slučajeva | 61,2 |
Izdaci za obrazovanje 14,5 % javne potrošnje | 58,7 |
Rast BDP-a 6,50 % godišnje | 53,1 |
Zavisnost od pomoći 5,0 od 10 | 50,0 |
Bezbednost hrane 4,1 od 10 | 41,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,9 od 10 | 39,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,08 od 5 (5 = najbolje) | 38,4 |
Pristup električnoj energiji 65,2 % stanovništva | 36,8 |
Korisnici interneta 65,3 % stanovništva | 35,7 |
Gustina naseljenosti 49,7 st./km² | 32,2 |
Stopa fertiliteta 2,62 rođenja po ženi | 31,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,0 od 10 | 30,0 |
Očekivano trajanje života 66,2 godine | 30,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 29,8 % odraslih | 25,1 |
Pothranjenost 12,9 % stanovništva | 19,4 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 48,9 na 1000 živorođenih | 11,2 |
Starenje stanovništva 4,97 % stanovništva | 10,6 |
Devojčice i dečaci u školi 0,97 (1 = podjednako) | 7,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (84,6); Glas i odgovornost (76,5); Vladavina prava (70,4); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (48,0); Fizička infrastruktura (56,0); Žene u parlamentu (59,0).
Prijave patenata 2,68 na milion stanovnika | 84,6 |
Glas i odgovornost -1,33 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,5 |
Vladavina prava -1,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 70,4 |
Kontrola korupcije -0,93 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,6 |
Naučni radovi 11,6 na milion stanovnika | 68,2 |
Kvalitet regulative -0,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,6 od 10 | 66,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,5 od 10 | 65,0 |
Efikasnost vlade -0,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,6 |
Politička stabilnost -0,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,7 |
Žene u parlamentu 26,2 % mesta | 59,0 |
Fizička infrastruktura 5,6 od 10 | 56,0 |
Komunikaciona infrastruktura 4,8 od 10 | 48,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,7); Obrazovanje (97,0); Lakoća poslovanja (59,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,7 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 97,0 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 59,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 57,4 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 55,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Džibuti: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/DJI BibTeX
@misc{criora_atlas_DJI_2026,
author = {{Criora}},
title = {Džibuti: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/DJI},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.