+2,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Benin: rizik 51 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,5 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 6,7 od 10 | Rečna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,0 | Sukobi | Opasan | |
| 1,8 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,9 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 16,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+136 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 930 mm, pa će porast do 2080. biti oko 15 % godišnje sume.
1,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
3,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
26. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
26. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,26 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 99,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +24,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (99,7); Pristup čistim gorivima (94,0); Stepen-dani hlađenja (87,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 0,26 % ukupne proizvodnje | 99,7 |
Pristup čistim gorivima 6,00 % stanovništva | 94,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.661 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 87,0 |
Temperatura površine tla 34,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 79,5 |
Rizik od rečnih poplava 6,7 od 10 | 67,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 51,0 µg/m³ | 52,2 |
Udeo obnovljive energije 54,5 % ukupne energije | 43,5 |
Uvoz energije 40,9 % potrošnje energije | 40,9 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 52,4 dana | 33,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 395 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 31,5 |
Energetska intenzivnost 4,79 MJ po dolaru BDP-a | 21,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,49 t CO2e po stanovniku | 8,9 |
Indeks suše (SPEI) -0,03 (ispod 0: suvlje nego obično) | 1,2 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 100 od 100 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Poljoprivredni kapacitet (99,0); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 97,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 91,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 78,5 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 76,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 75,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 75,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 74,0 |
Šumska površina 26,5 % kopnene površine | 72,1 |
Zaštićena područja 28,8 % kopnene površine | 71,3 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 64,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 64,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 64,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 61,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti srednja ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 58,1 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 57,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 24,2 % BDP-a | 56,3 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 52,9 |
Ugrožene vrste sisara 16 vrsta | 52,8 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 51,5 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 51,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 50,6 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 48,9 |
Poljoprivredno zemljište 41,8 % kopnene površine | 48,1 |
Indeks proizvodnje hrane 126 (2014-2016 = 100) | 45,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 43,8 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 34,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 29,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 21,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,8 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 13,9 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 89,4 % vodnih tela | 10,6 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 10,6 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,06 % površine šuma | 2,8 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,98 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (97,8); Ekonomska i socijalna prava (92,2); Pristup sanitarnim uslovima (89,5); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Nedavni šokovi (1,0); Stopa nezaposlenosti (4,1).
Bolnički kreveti 0,43 na 1000 stanovnika | 97,8 |
Ekonomska i socijalna prava 0,40 od 5 (5 = najbolje) | 92,2 |
Pristup sanitarnim uslovima 16,4 % stanovništva | 89,5 |
Bezbedna pijaća voda 17,7 % stanovništva | 87,6 |
Siromaštvo i razvijenost 8,5 od 10 | 85,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 53,4 % svih smrtnih slučajeva | 78,3 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 29,9 % udatih žena od 15 do 49 godina | 73,0 |
Stopa pismenosti odraslih 51,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 69,1 |
Korisnici interneta 34,0 % stanovništva | 67,9 |
Stopa fertiliteta 4,48 rođenja po ženi | 62,8 |
Rast BDP-a 8,07 % godišnje | 51,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 5,1 od 10 | 51,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,0 od 10 | 50,0 |
Rast prihoda domaćinstava 2,31 % godišnje | 48,8 |
Izdaci za obrazovanje 18,0 % javne potrošnje | 48,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 36,2 % stanovništva | 48,1 |
Pristup električnoj energiji 57,0 % stanovništva | 45,5 |
Gustina naseljenosti 125 st./km² | 42,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,9 od 10 | 39,0 |
Očekivano trajanje života 61,0 godina | 37,7 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,60 % svih prihoda | 36,4 |
Gini koeficijent 34,4 od 100 | 35,1 |
Devojčice i dečaci u školi 0,90 (1 = podjednako) | 28,2 |
Bezbednost hrane 2,6 od 10 | 26,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 30,1 % odraslih | 25,5 |
Zavisnost od pomoći 2,2 od 10 | 22,0 |
Pothranjenost 14,3 % stanovništva | 22,0 |
Stopa aktivnosti 77,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,9 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 74,7 na 1000 živorođenih | 17,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 96,9 % stope aktivnosti muškaraca | 7,0 |
Starenje stanovništva 3,15 % stanovništva | 5,6 |
Stopa nezaposlenosti 1,59 % radne snage | 4,1 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Upis u osnovnu školu 108 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smanjenje rizika od katastrofa (85,0); Fizička infrastruktura (79,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (78,0); najmanje: Efikasnost vlade (53,3); Kontrola korupcije (54,2); INFORM indeks upravljanja (55,0).
Smanjenje rizika od katastrofa 8,5 od 10 | 85,0 |
Fizička infrastruktura 7,9 od 10 | 79,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,8 od 10 | 78,0 |
Vladavina prava -0,46 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,1 |
Žene u parlamentu 26,6 % mesta | 58,3 |
Politička stabilnost -0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,0 |
Komunikaciona infrastruktura 5,7 od 10 | 57,0 |
Naučni radovi 30,1 na milion stanovnika | 56,9 |
Glas i odgovornost -0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,8 |
Kvalitet regulative -0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,9 |
INFORM indeks upravljanja 5,5 od 10 | 55,0 |
Kontrola korupcije -0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,2 |
Efikasnost vlade -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,3 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (94,0); Lakoća poslovanja (70,6).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 94,0 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 70,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 65,5 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 54,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Benin: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BEN BibTeX
@misc{criora_atlas_BEN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Benin: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BEN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.