+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,6 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,0 °C → +2,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Zimbabve: rizik 51 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,4 od 10 | Suša | Opasan | |
| 5,1 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,3 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Rečna poplava | Nizak | |
| 2,8 | Sukobi | Nizak | |
| 1,8 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+15 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 940 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.
49%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 40%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 26% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Harare ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
25. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
25. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Energetska intenzivnost”: 14,8 MJ po dolaru BDP-a za 2021. godinu. To je rizik 77,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 17,5, pa je razlika u odnosu na svet +59,8.
Rizik najviše podižu: Energetska intenzivnost (77,3); Temperatura površine tla (73,5); Pristup čistim gorivima (69,3); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1); Stepen-dani grejanja (1,4); Indeks suše (SPEI) (8,4).
Energetska intenzivnost 14,8 MJ po dolaru BDP-a | 77,3 |
Temperatura površine tla 31,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 73,5 |
Pristup čistim gorivima 30,7 % stanovništva | 69,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 54,1 % ukupne proizvodnje | 54,3 |
Stepen-dani hlađenja 1.793 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 42,6 |
Rizik od rečnih poplava 3,6 od 10 | 36,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 472 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 34,7 |
Uvoz energije 17,0 % potrošnje energije | 17,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 19,5 µg/m³ | 16,5 |
Udeo obnovljive energije 82,4 % ukupne energije | 14,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,77 t CO2e po stanovniku | 12,9 |
Udeo obnovljive električne energije 88,3 % ukupne proizvodnje | 11,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,21 (ispod 0: suvlje nego obično) | 8,4 |
Stepen-dani grejanja 114 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,15 dana | 0,1 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Poljoprivredni kapacitet (95,0); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Kapacitet brana (0,0).
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 89,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 83,8 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 81,7 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 78,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 75,3 |
Zaštićena područja 28,3 % kopnene površine | 71,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 70,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 68,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 64,7 |
Projektovana promena hidroenergije visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 62,6 |
Projektovana promena podzemnih voda srednja ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 56,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 56,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 55,4 |
Šumska površina 44,7 % kopnene površine | 52,8 |
Indeks proizvodnje hrane 122 (2014-2016 = 100) | 48,8 |
Poljoprivredno zemljište 41,8 % kopnene površine | 48,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 46,1 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 46,1 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 44,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 38,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 35,3 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 30,8 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 29,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,6 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 21,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 8,69 % BDP-a | 20,2 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 81,0 % vodnih tela | 19,0 |
Rizik od zemljotresa 1,8 od 10 | 18,0 |
Iscrpljivanje šuma 1,87 % BND-a | 10,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,05 % BND-a | 8,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,4 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 6,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,06 % površine šuma | 2,8 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Gini koeficijent (85,0); Pristup sanitarnim uslovima (81,8); najmanje: Starenje stanovništva (6,7); Upis u osnovnu školu (8,8); Stopa pismenosti odraslih (9,6).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Gini koeficijent 50,3 od 100 | 85,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 23,6 % stanovništva | 81,8 |
Bezbedna pijaća voda 25,5 % stanovništva | 79,4 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 4,80 % svih prihoda | 72,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 49,4 % svih smrtnih slučajeva | 72,3 |
Siromaštvo i razvijenost 6,9 od 10 | 69,0 |
Korisnici interneta 41,6 % stanovništva | 60,0 |
Ekonomska i socijalna prava 2,06 od 5 (5 = najbolje) | 58,8 |
Rast BDP-a 8,11 % godišnje | 51,8 |
Bezbednost hrane 5,1 od 10 | 51,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 38,3 % stanovništva | 50,9 |
Stopa fertiliteta 3,67 rođenja po ženi | 49,3 |
Izdaci za obrazovanje 17,9 % javne potrošnje | 48,9 |
Zavisnost od pomoći 4,8 od 10 | 48,0 |
Pristup električnoj energiji 62,0 % stanovništva | 40,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,0 od 10 | 40,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,6 od 10 | 36,0 |
Očekivano trajanje života 63,1 godina | 34,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,3 od 10 | 33,0 |
Pothranjenost 19,7 % stanovništva | 32,0 |
Stopa aktivnosti 68,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 31,3 |
Prekomerna težina kod odraslih 34,5 % odraslih | 30,9 |
Gustina naseljenosti 42,2 st./km² | 30,4 |
Stopa nezaposlenosti 9,29 % radne snage | 25,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 83,7 % stope aktivnosti muškaraca | 20,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 64,7 na 1000 živorođenih | 15,0 |
Stopa pismenosti odraslih 93,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 9,6 |
Upis u osnovnu školu 93,1 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 8,8 |
Starenje stanovništva 3,56 % stanovništva | 6,7 |
Rizik najviše podižu: Fizička infrastruktura (76,0); Glas i odgovornost (76,0); Kontrola korupcije (75,8); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (36,0); Komunikaciona infrastruktura (43,0); Žene u parlamentu (52,8).
Fizička infrastruktura 7,6 od 10 | 76,0 |
Glas i odgovornost -1,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,0 |
Kontrola korupcije -1,29 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,8 |
Kvalitet regulative -1,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,5 |
Vladavina prava -1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,4 |
INFORM indeks upravljanja 7,4 od 10 | 74,0 |
Efikasnost vlade -0,89 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,7 |
Politička stabilnost -0,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,4 od 10 | 64,0 |
Naučni radovi 35,0 na milion stanovnika | 55,0 |
Žene u parlamentu 30,1 % mesta | 52,8 |
Komunikaciona infrastruktura 4,3 od 10 | 43,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,6 od 10 | 36,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,7); Obrazovanje (95,5).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,7 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 95,5 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 74,0 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 62,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Zimbabve: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ZWE BibTeX
@misc{criora_atlas_ZWE_2026,
author = {{Criora}},
title = {Zimbabve: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ZWE},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.