+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Obala Slonovače: rizik 51 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 4,8 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,7 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,2 | Sukobi | Srednji | |
| 2,1 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,9 | Cunami | Slab | |
| 0,9 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 7,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+1 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.040 mm, pa će porast do 2080. biti oko 0 % godišnje sume.
3,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Abidžan ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
30. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
30. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Zaštita obale prirodnim staništima”: 17,8 od 100 za 2025. godinu. To je rizik 82,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 23,8, pa je razlika u odnosu na svet +58,4.
Rizik najviše podižu: Zaštita obale prirodnim staništima (82,2); Udeo obnovljive električne energije (77,2); Stepen-dani hlađenja (76,6); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Emisije CO2 po stanovniku (10,4); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (12,4).
Zaštita obale prirodnim staništima 17,8 od 100 | 82,2 |
Udeo obnovljive električne energije 22,8 % ukupne proizvodnje | 77,2 |
Stepen-dani hlađenja 3.221 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 76,6 |
Temperatura površine tla 29,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 69,2 |
Pristup čistim gorivima 44,1 % stanovništva | 55,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 49,5 µg/m³ | 50,4 |
Rizik od rečnih poplava 4,8 od 10 | 48,0 |
Udeo obnovljive energije 58,2 % ukupne energije | 39,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 484 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 35,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,73 (ispod 0: suvlje nego obično) | 29,4 |
Uvoz energije 14,4 % potrošnje energije | 14,4 |
Energetska intenzivnost 3,30 MJ po dolaru BDP-a | 13,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 19,4 dana | 12,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,59 t CO2e po stanovniku | 10,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredno zemljište (100,0); Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Poljoprivredni kapacitet (99,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od zemljotresa (1,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (2,6).
Poljoprivredno zemljište 86,5 % kopnene površine | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 97,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 92,8 |
Šumska površina 7,86 % kopnene površine | 91,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 5,65 % površine šuma | 88,1 |
Zaštićena područja 14,9 % kopnene površine | 85,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 73,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 73,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 72,8 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 69,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 67,4 |
Ugrožene vrste sisara 34 vrste | 66,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 54,1 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 51,3 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 50,6 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 50,5 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 50,4 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 49,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 49,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 48,7 |
Indeks proizvodnje hrane 122 (2014-2016 = 100) | 48,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 47,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 40,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 15,9 % BDP-a | 36,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 33,5 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 32,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 31,2 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 23,7 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 76,9 % vodnih tela | 23,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 19,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 16,1 |
Rizik od cunamija 0,9 od 10 | 9,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 8,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,6 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 5,09 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 5,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,42 % BND-a | 4,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 2,6 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (88,0); Pristup sanitarnim uslovima (78,0); Smrtnost od zaraznih bolesti (77,9); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Starenje stanovništva (4,2); Stopa nezaposlenosti (6,1).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,8 od 10 | 88,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 27,1 % stanovništva | 78,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 53,2 % svih smrtnih slučajeva | 77,9 |
Siromaštvo i razvijenost 7,7 od 10 | 77,0 |
Ekonomska i socijalna prava 1,21 od 5 (5 = najbolje) | 75,9 |
Stopa pismenosti odraslih 50,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 71,1 |
Rast prihoda domaćinstava -1,16 % godišnje | 69,9 |
Bezbedna pijaća voda 36,4 % stanovništva | 67,7 |
Korisnici interneta 41,4 % stanovništva | 60,2 |
Stopa fertiliteta 4,23 rođenja po ženi | 58,6 |
Rast BDP-a 6,50 % godišnje | 53,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 22,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 50,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 37,5 % stanovništva | 49,9 |
Izdaci za obrazovanje 17,6 % javne potrošnje | 49,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,9 od 10 | 49,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,0 od 10 | 40,0 |
Gustina naseljenosti 98,0 st./km² | 39,9 |
Gini koeficijent 35,3 od 100 | 37,9 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,60 % svih prihoda | 36,4 |
Očekivano trajanje života 62,1 godina | 36,0 |
Stopa aktivnosti 68,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 31,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 34,5 % odraslih | 31,0 |
Pristup električnoj energiji 72,4 % stanovništva | 29,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 79,9 % stope aktivnosti muškaraca | 24,6 |
Bezbednost hrane 2,4 od 10 | 24,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,92 (1 = podjednako) | 23,3 |
Zavisnost od pomoći 1,9 od 10 | 19,0 |
Pothranjenost 11,1 % stanovništva | 16,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 64,5 na 1000 živorođenih | 14,9 |
Upis u osnovnu školu 93,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 8,5 |
Stopa nezaposlenosti 2,32 % radne snage | 6,1 |
Starenje stanovništva 2,65 % stanovništva | 4,2 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (79,0); Smanjenje rizika od katastrofa (71,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (71,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (44,0); Kvalitet regulative (53,3); Efikasnost vlade (55,1).
Žene u parlamentu 13,4 % mesta | 79,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 7,1 od 10 | 71,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,1 od 10 | 71,0 |
Naučni radovi 9,79 na milion stanovnika | 70,1 |
Fizička infrastruktura 6,8 od 10 | 68,0 |
Politička stabilnost -0,72 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,3 |
Glas i odgovornost -0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,9 |
Vladavina prava -0,52 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,4 |
INFORM indeks upravljanja 5,7 od 10 | 57,0 |
Kontrola korupcije -0,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,5 |
Efikasnost vlade -0,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,1 |
Kvalitet regulative -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,3 |
Komunikaciona infrastruktura 4,4 od 10 | 44,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,5); Obrazovanje (92,7); Lakoća poslovanja (67,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,5 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 92,7 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 67,7 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 63,0 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 61,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Obala Slonovače: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CIV BibTeX
@misc{criora_atlas_CIV_2026,
author = {{Criora}},
title = {Obala Slonovače: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CIV},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.