+2,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kambodža: rizik 54 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 5,9 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,5 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 | Sukobi | Opasan | |
| 3,7 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,8 | Cunami | Nizak | |
| 1,8 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 14,9% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+267 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.890 mm, pa će porast do 2080. biti oko 14 % godišnje sume.
9,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 9,6%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
9,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 6,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
10. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
39. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
34. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 3.651 stepen-dan za 2024. godinu. To je rizik 86,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +34,3.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (86,8); Rizik od rečnih poplava (86,0); Temperatura površine tla (73,7); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Emisije CO2 po stanovniku (16,7).
Stepen-dani hlađenja 3.651 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 86,8 |
Rizik od rečnih poplava 8,6 od 10 | 86,0 |
Temperatura površine tla 31,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 73,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 99,9 dana | 63,6 |
Udeo uglja u električnoj energiji 58,7 % ukupne proizvodnje | 58,9 |
Uvoz energije 58,9 % potrošnje energije | 58,9 |
Udeo obnovljive energije 52,4 % ukupne energije | 45,6 |
Udeo obnovljive električne energije 56,4 % ukupne proizvodnje | 43,6 |
Pristup čistim gorivima 58,0 % stanovništva | 42,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 555 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 37,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 70,3 od 100 | 29,7 |
Energetska intenzivnost 4,96 MJ po dolaru BDP-a | 22,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 24,1 µg/m³ | 21,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,10 t CO2e po stanovniku | 16,7 |
Stepen-dani grejanja 0,01 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,49 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (96,1); Projektovana promena prinosa žitarica (95,5); najmanje: Zaštićena područja bioma (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,1).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 96,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,5 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 94,5 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 91,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 80,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 74,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 74,4 |
Ugrožene vrste sisara 44 vrste | 71,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,0 |
Zaštićena područja 31,8 % kopnene površine | 68,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,6 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 63,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 61,9 |
Šumska površina 43,1 % kopnene površine | 54,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 53,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 52,1 |
Indeks proizvodnje hrane 124 (2014-2016 = 100) | 47,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 47,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 42,7 |
Poljoprivredno zemljište 34,9 % kopnene površine | 40,0 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 39,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 16,6 % BDP-a | 38,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 38,2 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 36,3 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 35,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,93 % površine šuma | 30,7 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 29,0 |
Rizik od cunamija 2,8 od 10 | 28,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 17,6 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 17,5 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 13,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 12,1 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 11,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,04 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,03 % BND-a | 0,1 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (95,5); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (84,0); Bezbedna pijaća voda (74,5); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Stopa nezaposlenosti (0,4); Nedavni šokovi (2,0).
Bolnički kreveti 0,73 na 1000 stanovnika | 95,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,4 od 10 | 84,0 |
Bezbedna pijaća voda 30,0 % stanovništva | 74,5 |
Izdaci za obrazovanje 11,6 % javne potrošnje | 67,0 |
Siromaštvo i razvijenost 6,4 od 10 | 64,0 |
Rast BDP-a 5,35 % godišnje | 53,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 51,6 % stanovništva | 51,8 |
Gustina naseljenosti 98,7 st./km² | 39,9 |
Stopa pismenosti odraslih 71,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 39,9 |
Zavisnost od pomoći 3,7 od 10 | 37,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 25,1 % svih smrtnih slučajeva | 35,9 |
Ekonomska i socijalna prava 3,25 od 5 (5 = najbolje) | 34,9 |
Korisnici interneta 68,5 % stanovništva | 32,4 |
Stopa fertiliteta 2,55 rođenja po ženi | 30,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,5 od 10 | 25,0 |
Očekivano trajanje života 70,8 godina | 23,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,2 od 10 | 22,0 |
Bezbednost hrane 2,0 od 10 | 20,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 25,1 % odraslih | 19,4 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 11,5 % udatih žena od 15 do 49 godina | 18,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 88,1 % stope aktivnosti muškaraca | 16,2 |
Starenje stanovništva 6,38 % stanovništva | 14,5 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 10,3 |
Pristup električnoj energiji 95,0 % stanovništva | 5,3 |
Pothranjenost 5,20 % stanovništva | 5,0 |
Stopa aktivnosti 86,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 4,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 18,4 na 1000 živorođenih | 4,0 |
Nedavni šokovi 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa nezaposlenosti 0,26 % radne snage | 0,4 |
Upis u osnovnu školu 109 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (99,9); Glas i odgovornost (82,9); Žene u parlamentu (78,7); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (27,0); Politička stabilnost (43,3); Fizička infrastruktura (45,0).
Prijave patenata 0,06 na milion stanovnika | 99,9 |
Glas i odgovornost -1,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,9 |
Žene u parlamentu 13,6 % mesta | 78,7 |
Kontrola korupcije -1,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,3 |
Vladavina prava -1,05 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,8 od 10 | 68,0 |
Naučni radovi 11,8 na milion stanovnika | 68,0 |
Kvalitet regulative -0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,0 od 10 | 60,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,9 od 10 | 59,0 |
Efikasnost vlade -0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,0 |
Fizička infrastruktura 4,5 od 10 | 45,0 |
Politička stabilnost 0,33 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,3 |
Komunikaciona infrastruktura 2,7 od 10 | 27,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (100,0); Obrazovanje (87,2); Lakoća poslovanja (78,1).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 100,0 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 87,2 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 78,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 55,3 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 32,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kambodža: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/KHM BibTeX
@misc{criora_atlas_KHM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kambodža: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/KHM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.