+3,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,9 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Honduras: rizik 55 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,1 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 6,4 od 10 | Cunami | Visok | |
| 6,0 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,4 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,8 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,7 | Sukobi | Visok | |
| 4,9 | Suša | Srednji | |
| 4,6 | Vetar tropskih ciklona | Srednji | |
| 4,1 | Priobalna poplava | Srednji |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-342 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 10 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.660 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 21 % godišnje sume.
57%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 10% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 8, računajući od najbezbednije
34. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
37. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 27,4 °C za 2021. godinu. To je rizik 65,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +0,3.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (65,3); Uvoz energije (60,6); Stepen-dani hlađenja (57,3); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,1); Udeo uglja u električnoj energiji (0,5); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (6,1).
Temperatura površine tla 27,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 65,3 |
Uvoz energije 60,6 % potrošnje energije | 60,6 |
Stepen-dani hlađenja 2.408 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 57,3 |
Rizik od rečnih poplava 5,4 od 10 | 54,0 |
Udeo obnovljive energije 45,9 % ukupne energije | 52,4 |
Pristup čistim gorivima 50,3 % stanovništva | 49,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 594 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 38,9 |
Udeo obnovljive električne energije 64,6 % ukupne proizvodnje | 35,4 |
Indeks suše (SPEI) -0,77 (ispod 0: suvlje nego obično) | 30,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 81,5 od 100 | 18,5 |
Energetska intenzivnost 4,22 MJ po dolaru BDP-a | 18,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 20,3 µg/m³ | 17,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,14 t CO2e po stanovniku | 17,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 9,63 dana | 6,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,52 % ukupne proizvodnje | 0,5 |
Stepen-dani grejanja 5,02 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,1 |
Rizik najviše podižu: Ekološki otisak (97,8); Projektovana promena prinosa žitarica (96,4); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (96,1); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,6); Koeficijent zavisnosti od voda (1,6).
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 97,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 96,1 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,9 |
Zaštićena područja 11,1 % kopnene površine | 89,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 86,1 |
Rizik od zemljotresa 8,1 od 10 | 81,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 80,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 77,3 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 75,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,2 |
Rizik od cunamija 6,4 od 10 | 64,0 |
Indeks proizvodnje hrane 107 (2014-2016 = 100) | 60,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 59,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 58,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 55,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 55,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,4 |
Pristup poboljšanim sanitarnim uslovima srednja ranjivost Koliki deo ljudi ima odgovarajuće toalete i kanalizaciju. | 47,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 46,4 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 44,4 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,1 |
Šumska površina 56,3 % kopnene površine | 40,7 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 39,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 39,5 |
Poljoprivredno zemljište 32,0 % kopnene površine | 36,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 34,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 31,8 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 30,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 27,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 11,2 % BDP-a | 26,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 23,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,58 % površine šuma | 21,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 18,9 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 11,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 7,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 4,62 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,32 % BND-a | 0,6 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (97,0); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (87,0); Stopa siromaštva (nacionalna) (79,9); najmanje: Stopa smrtnosti dece do 5 godina (3,2); Pristup električnoj energiji (4,7); Nedavni šokovi (6,0).
Bolnički kreveti 0,53 na 1000 stanovnika | 97,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 3,70 % svih prihoda | 87,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 60,1 % stanovništva | 79,9 |
Gini koeficijent 45,7 od 100 | 70,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 63,8 % odraslih | 67,1 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,7 od 10 | 67,0 |
Zavisnost od pomoći 6,1 od 10 | 61,0 |
Siromaštvo i razvijenost 5,7 od 10 | 57,0 |
Rast prihoda domaćinstava 1,04 % godišnje | 56,5 |
Rast BDP-a 3,75 % godišnje | 55,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 53,8 % stope aktivnosti muškaraca | 51,7 |
Stopa aktivnosti 58,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 46,2 |
Korisnici interneta 58,6 % stanovništva | 42,5 |
Bezbednost hrane 4,0 od 10 | 40,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 27,6 % svih smrtnih slučajeva | 39,6 |
Gustina naseljenosti 95,1 st./km² | 39,5 |
Bezbedna pijaća voda 65,5 % stanovništva | 36,7 |
Izdaci za obrazovanje 23,2 % javne potrošnje | 33,9 |
Stopa fertiliteta 2,48 rođenja po ženi | 29,3 |
Upis u osnovnu školu 79,0 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 26,6 |
Pothranjenost 14,8 % stanovništva | 22,9 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 12,9 % udatih žena od 15 do 49 godina | 22,1 |
Očekivano trajanje života 73,0 godine | 19,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,01 od 5 (5 = najbolje) | 19,7 |
Stopa pismenosti odraslih 88,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 16,7 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,4 od 10 | 14,0 |
Stopa nezaposlenosti 4,92 % radne snage | 13,3 |
Starenje stanovništva 4,54 % stanovništva | 9,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,9 od 10 | 9,0 |
Nedavni šokovi 0,6 od 10 | 6,0 |
Pristup električnoj energiji 95,6 % stanovništva | 4,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 15,0 na 1000 živorođenih | 3,2 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (99,1); Prijave patenata (93,3); Kontrola korupcije (74,9); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (34,0); Fizička infrastruktura (37,0); Žene u parlamentu (53,4).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,06 % BDP-a | 99,1 |
Prijave patenata 0,82 na milion stanovnika | 93,3 |
Kontrola korupcije -1,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,9 |
Vladavina prava -1,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,1 |
INFORM indeks upravljanja 7,0 od 10 | 70,0 |
Naučni radovi 15,2 na milion stanovnika | 65,0 |
Kvalitet regulative -0,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,7 |
Glas i odgovornost -0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,9 |
Efikasnost vlade -0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,7 |
Politička stabilnost -0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,4 od 10 | 54,0 |
Žene u parlamentu 29,7 % mesta | 53,4 |
Fizička infrastruktura 3,7 od 10 | 37,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,6); Obrazovanje (86,1); Društvena nejednakost (80,6).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,6 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 86,1 |
Društvena nejednakost veoma slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 80,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 74,7 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 57,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Honduras: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/HND BibTeX
@misc{criora_atlas_HND_2026,
author = {{Criora}},
title = {Honduras: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/HND},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.