+2,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kostarika: rizik 41 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,1 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 8,3 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 5,2 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,1 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,5 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,2 | Sukobi | Visok | |
| 2,4 | Rečna poplava | Nizak | |
| 1,4 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 1,0 | Suša | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-272 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 24 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.290 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 8 % godišnje sume.
0,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 8, računajući od najbezbednije
15. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
59. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 27,3 °C za 2021. godinu. To je rizik 65,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet 0,0.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (65,0); Udeo obnovljive energije (64,5); Uvoz energije (60,4); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1); Stepen-dani grejanja (0,3).
Temperatura površine tla 27,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 65,0 |
Udeo obnovljive energije 34,2 % ukupne energije | 64,5 |
Uvoz energije 60,4 % potrošnje energije | 60,4 |
Indeks suše (SPEI) -1,29 (ispod 0: suvlje nego obično) | 51,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.024 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 48,7 |
Stepen-dani hlađenja 2.041 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 48,5 |
Zaštita obale prirodnim staništima 66,6 od 100 | 33,4 |
Rizik od rečnih poplava 2,4 od 10 | 24,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,63 t CO2e po stanovniku | 21,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,3 µg/m³ | 10,6 |
Energetska intenzivnost 1,91 MJ po dolaru BDP-a | 5,3 |
Pristup čistim gorivima 96,6 % stanovništva | 3,4 |
Udeo obnovljive električne energije 99,4 % ukupne proizvodnje | 0,6 |
Stepen-dani grejanja 22,1 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,20 dana | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (95,0); Rizik od zemljotresa (91,0); Kapacitet brana (90,0); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,0 |
Rizik od zemljotresa 9,1 od 10 | 91,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 90,0 |
Rizik od cunamija 8,3 od 10 | 83,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 80,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 80,6 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 77,7 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 74,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 73,9 |
Zaštićena područja 28,2 % kopnene površine | 71,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 68,4 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 100 (2014-2016 = 100) | 65,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 59,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 50,6 |
Ugrožene vrste sisara 12 vrsta | 47,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 46,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 41,2 |
Poljoprivredno zemljište 33,1 % kopnene površine | 38,0 |
Šumska površina 60,4 % kopnene površine | 36,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 63,9 % vodnih tela | 36,1 |
Poljoprivredni kapacitet niska ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 34,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 31,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 24,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 24,6 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 22,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 20,6 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 20,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 15,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 12,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,25 % površine šuma | 10,4 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,56 % BDP-a | 8,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 7,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 5,88 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 5,9 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,01 % BND-a | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Bolnički kreveti (92,3); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (82,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 1,14 na 1000 stanovnika | 92,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,2 od 10 | 82,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 26,3 % stanovništva | 78,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 4,70 % svih prihoda | 74,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 66,9 % odraslih | 71,0 |
Gini koeficijent 45,5 od 100 | 69,9 |
Rast BDP-a 4,56 % godišnje | 54,5 |
Izdaci za obrazovanje 20,4 % javne potrošnje | 41,8 |
Gustina naseljenosti 100,0 st./km² | 40,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 66,0 % stope aktivnosti muškaraca | 39,1 |
Stopa aktivnosti 65,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 36,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 24,4 % svih smrtnih slučajeva | 34,9 |
Starenje stanovništva 12,8 % stanovništva | 32,1 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 13,7 % udatih žena od 15 do 49 godina | 24,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 17,1 % stanovništva | 22,7 |
Bezbedna pijaća voda 80,5 % stanovništva | 20,8 |
Rast prihoda domaćinstava 7,03 % godišnje | 20,0 |
Zavisnost od pomoći 1,9 od 10 | 19,0 |
Stopa nezaposlenosti 6,84 % radne snage | 18,5 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,05 (1 = podjednako) | 14,2 |
Korisnici interneta 87,2 % stanovništva | 13,2 |
Siromaštvo i razvijenost 1,2 od 10 | 12,0 |
Stopa fertiliteta 1,32 rođenja po ženi | 10,0 |
Očekivano trajanje života 81,0 godina | 8,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,74 od 5 (5 = najbolje) | 5,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 10,4 na 1000 živorođenih | 2,1 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 105 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (94,8); Prijave patenata (83,7); INFORM indeks upravljanja (44,0); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (8,0); Komunikaciona infrastruktura (13,0); Fizička infrastruktura (19,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,34 % BDP-a | 94,8 |
Prijave patenata 2,96 na milion stanovnika | 83,7 |
INFORM indeks upravljanja 4,4 od 10 | 44,0 |
Efikasnost vlade 0,41 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,8 |
Kvalitet regulative 0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,2 |
Vladavina prava 0,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,9 |
Naučni radovi 140 na milion stanovnika | 37,9 |
Kontrola korupcije 0,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,1 |
Glas i odgovornost 1,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,3 |
Politička stabilnost 1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,5 |
Žene u parlamentu 49,1 % mesta | 22,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,0 od 10 | 20,0 |
Fizička infrastruktura 1,9 od 10 | 19,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 0,8 od 10 | 8,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,6); Društvena nejednakost (68,7); Obrazovanje (67,0).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,6 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 68,7 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 67,0 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 57,2 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 41,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kostarika: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CRI BibTeX
@misc{criora_atlas_CRI_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kostarika: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CRI},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.