+5,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +4,0 °C → +5,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +3,7 °C → +4,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Rusija: rizik 42 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 5,8 od 10 | Suša | Srednji | |
| 5,3 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše · zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 10,0 | Sukobi | Opasan | |
| 4,1 | Cunami | Srednji | |
| 3,1 | Epidemije | Nizak | |
| 2,2 | Vetar tropskih ciklona | Nizak |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,4 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+5,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+104 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 5 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 600 mm, pa će porast do 2080. biti oko 17 % godišnje sume.
7,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 5,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 9% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.


















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Moskva, Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg, Kazanj, Čeljabinsk, Krasnojarsk, Samara, Ufa i Voronjež ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 10, računajući od najbezbednije
38. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
61. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 3,50 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 96,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +21,1.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (96,4); Stepen-dani grejanja (92,2); Rizik od rečnih poplava (84,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Uvoz energije (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Udeo obnovljive energije 3,50 % ukupne energije | 96,4 |
Stepen-dani grejanja 7.625 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 92,2 |
Rizik od rečnih poplava 8,4 od 10 | 84,0 |
Udeo obnovljive električne energije 19,2 % ukupne proizvodnje | 80,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 5.498 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 79,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 14,0 t CO2e po stanovniku | 61,1 |
Energetska intenzivnost 8,46 MJ po dolaru BDP-a | 42,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,71 (ispod 0: suvlje nego obično) | 28,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 18,1 % ukupne proizvodnje | 18,2 |
Zaštita obale prirodnim staništima 90,6 od 100 | 9,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 11,3 µg/m³ | 7,2 |
Stepen-dani hlađenja 99,4 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2,4 |
Temperatura površine tla -4,26 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 75 % više nego što troši | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Poljoprivredni kapacitet (97,4); Zaštićena područja (91,5); najmanje: Vodna tela dobrog kvaliteta (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Kapacitet brana (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 97,4 |
Zaštićena područja 8,60 % kopnene površine | 91,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 88,0 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 73,2 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 66,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Ugrožene vrste sisara 33 vrste | 65,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 64,7 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 60,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 59,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 58,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 49,9 |
Šumska površina 49,8 % kopnene površine | 47,5 |
Indeks proizvodnje hrane 126 (2014-2016 = 100) | 45,0 |
Rizik od zemljotresa 4,2 od 10 | 42,0 |
Rizik od cunamija 4,1 od 10 | 41,0 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 32,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 32,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 27,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 26,8 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 26,2 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 20,1 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 16,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 9,46 % BND-a | 16,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,40 % površine šuma | 15,5 |
Poljoprivredno zemljište 13,2 % kopnene površine | 14,8 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 13,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 11,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 10,3 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 7,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,5 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 7,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,74 % BDP-a | 6,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 6,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 5,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 4,7 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 4,12 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,2 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 100 % vodnih tela | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prekomerna težina kod odraslih (60,9); Izdaci za obrazovanje (59,0); Rast BDP-a (57,3); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Zavisnost od pomoći (0,0).
Prekomerna težina kod odraslih 58,8 % odraslih | 60,9 |
Izdaci za obrazovanje 14,3 % javne potrošnje | 59,0 |
Rast BDP-a 1,00 % godišnje | 57,3 |
Rast prihoda domaćinstava 1,92 % godišnje | 51,1 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,8 od 10 | 48,0 |
Bolnički kreveti 6,81 na 1000 stanovnika | 47,9 |
Starenje stanovništva 17,8 % stanovništva | 46,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 58,2 % stanovništva | 44,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 26,9 % svih smrtnih slučajeva | 38,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,70 % svih prihoda | 35,1 |
Gini koeficijent 33,0 od 100 | 30,7 |
Ekonomska i socijalna prava 3,66 od 5 (5 = najbolje) | 26,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 79,0 % stope aktivnosti muškaraca | 25,6 |
Bezbedna pijaća voda 76,3 % stanovništva | 25,3 |
Stopa aktivnosti 76,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 19,9 |
Očekivano trajanje života 73,4 godine | 19,3 |
Siromaštvo i razvijenost 1,4 od 10 | 14,0 |
Gustina naseljenosti 8,78 st./km² | 13,3 |
Stopa fertiliteta 1,42 rođenja po ženi | 11,6 |
Nedavni šokovi 1,1 od 10 | 11,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 7,20 % stanovništva | 9,6 |
Korisnici interneta 94,4 % stanovništva | 5,8 |
Stopa nezaposlenosti 2,13 % radne snage | 5,6 |
Devojčice i dečaci u školi 0,98 (1 = podjednako) | 5,5 |
Bezbednost hrane 0,4 od 10 | 4,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,4 od 10 | 4,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Upis u osnovnu školu 97,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 2,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,20 na 1000 živorođenih | 0,9 |
Stopa pismenosti odraslih 99,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,1 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (85,3); Glas i odgovornost (78,8); Vladavina prava (75,4); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (2,0); Komunikaciona infrastruktura (3,0); Smanjenje rizika od katastrofa (16,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,94 % BDP-a | 85,3 |
Glas i odgovornost -1,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 78,8 |
Vladavina prava -1,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,4 |
Žene u parlamentu 16,4 % mesta | 74,2 |
Kvalitet regulative -1,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,9 |
Kontrola korupcije -0,98 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,7 |
Politička stabilnost -0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,9 |
INFORM indeks upravljanja 6,7 od 10 | 67,0 |
Efikasnost vlade -0,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,0 |
Prijave patenata 135 na milion stanovnika | 40,2 |
Fizička infrastruktura 3,5 od 10 | 35,0 |
Naučni radovi 584 na milion stanovnika | 20,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,6 od 10 | 16,0 |
Komunikaciona infrastruktura 0,3 od 10 | 3,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (63,8); Društvena nejednakost (51,5); IKT infrastruktura (37,7).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 63,8 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 51,5 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 37,7 |
Inovativnost dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 34,9 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 31,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Rusija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/RUS BibTeX
@misc{criora_atlas_RUS_2026,
author = {{Criora}},
title = {Rusija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/RUS},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.