+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 7,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Srbija: rizik 45 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,3 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,2 | Epidemije | Nizak | |
| 2,9 | Suša | Nizak | |
| 2,0 | Sukobi | Nizak | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,8 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 7,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-38 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 11 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 660 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.
33%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 31%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 28% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ove gradove UN ne daje posebnu procenu.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
13. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
41. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
35. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 7,7 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 77,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +26,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (77,0); Udeo obnovljive energije (71,8); Udeo obnovljive električne energije (65,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani hlađenja (14,6).
Rizik od rečnih poplava 7,7 od 10 | 77,0 |
Udeo obnovljive energije 27,2 % ukupne energije | 71,8 |
Udeo obnovljive električne energije 35,0 % ukupne proizvodnje | 65,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.378 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 64,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 58,9 % ukupne proizvodnje | 59,0 |
Temperatura površine tla 19,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 48,0 |
Uvoz energije 42,6 % potrošnje energije | 42,6 |
Stepen-dani grejanja 2.459 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 29,7 |
Energetska intenzivnost 5,02 MJ po dolaru BDP-a | 22,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 22,5 µg/m³ | 19,9 |
Pristup čistim gorivima 83,1 % stanovništva | 16,9 |
Stepen-dani hlađenja 615 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 14,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,08 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Poljoprivredni kapacitet (95,6); Kapacitet brana (91,5); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0).
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,6 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 91,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 86,9 |
Zaštićena područja 14,0 % kopnene površine | 86,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 83,1 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 80,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 72,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 71,9 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 70,3 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 69,2 |
Indeks proizvodnje hrane 98,4 (2014-2016 = 100) | 67,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 66,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Šumska površina 32,4 % kopnene površine | 65,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 59,5 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 56,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 56,4 |
Rizik od zemljotresa 5,3 od 10 | 53,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 50,8 % vodnih tela | 49,2 |
Poljoprivredno zemljište 40,4 % kopnene površine | 46,4 |
Ugrožene vrste sisara 8 vrsta | 41,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 40,5 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 36,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 31,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 10,7 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 8,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,17 % BDP-a | 7,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,17 % površine šuma | 7,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 5,74 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 5,7 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 3,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 1,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,64 % BND-a | 1,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Pristup sanitarnim uslovima (81,2); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (78,0); Izdaci za obrazovanje (76,1); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Bezbednost hrane (0,0).
Pristup sanitarnim uslovima 24,1 % stanovništva | 81,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,8 od 10 | 78,0 |
Izdaci za obrazovanje 8,38 % javne potrošnje | 76,1 |
Starenje stanovništva 23,1 % stanovništva | 60,6 |
Rast BDP-a 2,03 % godišnje | 56,5 |
Bolnički kreveti 5,78 na 1000 stanovnika | 55,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 54,3 % odraslih | 55,4 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,90 % svih prihoda | 45,5 |
Gustina naseljenosti 78,8 st./km² | 37,4 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 25,8 % svih smrtnih slučajeva | 37,0 |
Gini koeficijent 32,8 od 100 | 30,1 |
Zavisnost od pomoći 2,8 od 10 | 28,0 |
Bezbedna pijaća voda 75,0 % stanovništva | 26,7 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 19,7 % stanovništva | 26,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 79,1 % stope aktivnosti muškaraca | 25,5 |
Stopa aktivnosti 74,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 22,8 |
Rast prihoda domaćinstava 6,97 % godišnje | 20,4 |
Stopa nezaposlenosti 7,12 % radne snage | 19,3 |
Očekivano trajanje života 76,0 godina | 15,6 |
Stopa fertiliteta 1,64 rođenja po ženi | 15,4 |
Korisnici interneta 87,7 % stanovništva | 12,7 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 8,81 % udatih žena od 15 do 49 godina | 9,9 |
Siromaštvo i razvijenost 0,7 od 10 | 7,0 |
Upis u osnovnu školu 96,0 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 5,1 |
Ekonomska i socijalna prava 4,75 od 5 (5 = najbolje) | 4,8 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 3,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,40 na 1000 živorođenih | 1,0 |
Stopa pismenosti odraslih 99,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,9 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Bezbednost hrane 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (85,3); Smanjenje rizika od katastrofa (68,0); Prijave patenata (63,1); najmanje: Fizička infrastruktura (12,0); Komunikaciona infrastruktura (13,0); Naučni radovi (16,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,94 % BDP-a | 85,3 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,8 od 10 | 68,0 |
Prijave patenata 20,2 na milion stanovnika | 63,1 |
Kontrola korupcije -0,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,0 |
Glas i odgovornost -0,41 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,3 |
INFORM indeks upravljanja 5,8 od 10 | 58,0 |
Politička stabilnost -0,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,5 |
Vladavina prava -0,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,4 |
Efikasnost vlade 0,03 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,3 |
Kvalitet regulative 0,06 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,9 |
Žene u parlamentu 37,2 % mesta | 41,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,6 od 10 | 16,0 |
Naučni radovi 807 na milion stanovnika | 16,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Fizička infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (90,3); Lakoća poslovanja (58,4); Obrazovanje (57,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 90,3 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 58,4 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 57,7 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 37,3 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 33,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Srbija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SRB BibTeX
@misc{criora_atlas_SRB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Srbija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SRB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.