+2,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Argentina: rizik 44 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,9 od 10 | Suša | Srednji | |
| 5,5 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 4,3 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,3 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše · zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,2 | Sukobi | Visok | |
| 3,7 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+52 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 660 mm, pa će porast do 2080. biti oko 8 % godišnje sume.
43%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 34%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 15% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Nijedan od ovih gradova ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu od 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
21. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
33. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 9,20 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 90,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +15,2.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (90,5); Rizik od rečnih poplava (77,0); Udeo obnovljive električne energije (74,5); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,1); Uvoz energije (0,4); Udeo uglja u električnoj energiji (0,9).
Udeo obnovljive energije 9,20 % ukupne energije | 90,5 |
Rizik od rečnih poplava 7,7 od 10 | 77,0 |
Udeo obnovljive električne energije 25,5 % ukupne proizvodnje | 74,5 |
Temperatura površine tla 25,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 60,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.737 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 58,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 55,9 od 100 | 44,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,01 t CO2e po stanovniku | 36,4 |
Indeks suše (SPEI) -0,89 (ispod 0: suvlje nego obično) | 35,4 |
Stepen-dani grejanja 1.951 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 23,6 |
Stepen-dani hlađenja 846 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 20,1 |
Energetska intenzivnost 3,29 MJ po dolaru BDP-a | 13,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,9 µg/m³ | 11,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 4,59 dana | 2,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,92 % ukupne proizvodnje | 0,9 |
Uvoz energije 0,42 % potrošnje energije | 0,4 |
Pristup čistim gorivima 99,9 % stanovništva | 0,1 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Poljoprivredni kapacitet (91,8); Urbana koncentracija (91,7); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (2,9).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 91,8 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 91,7 |
Zaštićena područja 9,70 % kopnene površine | 90,4 |
Šumska površina 10,3 % kopnene površine | 89,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 84,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 75,1 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 72,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 69,0 |
Ugrožene vrste sisara 39 vrsta | 68,8 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 68,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 66,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 64,7 |
Indeks proizvodnje hrane 109 (2014-2016 = 100) | 58,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 56,4 |
Rizik od zemljotresa 5,5 od 10 | 55,0 |
Pristup poboljšanim sanitarnim uslovima srednja ranjivost Koliki deo ljudi ima odgovarajuće toalete i kanalizaciju. | 52,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 50,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 49,0 |
Poljoprivredno zemljište 42,4 % kopnene površine | 48,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 48,8 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,4 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 62,2 % vodnih tela | 37,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Kapacitet brana niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 26,4 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 25,6 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 22,0 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 21,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,42 % površine šuma | 16,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 14,6 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 13,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 5,81 % BDP-a | 13,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 10,5 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 10,5 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 8,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 7,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 7,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 6,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 4,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 3,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,05 % BND-a | 3,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 2,9 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (74,9); Prekomerna težina kod odraslih (72,9); Rast prihoda domaćinstava (71,6); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Zavisnost od pomoći (0,0).
Bolnički kreveti 3,36 na 1000 stanovnika | 74,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 68,4 % odraslih | 72,9 |
Rast prihoda domaćinstava -1,44 % godišnje | 71,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,10 % svih prihoda | 68,8 |
Izdaci za obrazovanje 13,2 % javne potrošnje | 62,2 |
Gini koeficijent 42,4 od 100 | 60,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,0 od 10 | 60,0 |
Rast BDP-a 4,37 % godišnje | 54,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 35,6 % svih smrtnih slučajeva | 51,7 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 38,1 % stanovništva | 50,7 |
Starenje stanovništva 12,6 % stanovništva | 31,8 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 73,2 % stope aktivnosti muškaraca | 31,6 |
Stopa aktivnosti 70,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 28,1 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 12,5 % udatih žena od 15 do 49 godina | 21,1 |
Gustina naseljenosti 16,6 st./km² | 20,1 |
Stopa nezaposlenosti 7,15 % radne snage | 19,4 |
Očekivano trajanje života 77,5 godina | 13,2 |
Stopa fertiliteta 1,50 rođenja po ženi | 13,1 |
Ekonomska i socijalna prava 4,42 od 5 (5 = najbolje) | 11,4 |
Korisnici interneta 89,7 % stanovništva | 10,6 |
Bezbednost hrane 0,8 od 10 | 8,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0,7 od 10 | 7,0 |
Nedavni šokovi 0,7 od 10 | 7,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 6,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,6 od 10 | 6,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,50 na 1000 živorođenih | 1,9 |
Pothranjenost 3,40 % stanovništva | 1,7 |
Stopa pismenosti odraslih 99,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 1,2 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 103 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (90,6); Prijave patenata (72,4); Kontrola korupcije (57,7); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (11,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (15,0); Fizička infrastruktura (30,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,60 % BDP-a | 90,6 |
Prijave patenata 8,96 na milion stanovnika | 72,4 |
Kontrola korupcije -0,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,7 |
INFORM indeks upravljanja 5,5 od 10 | 55,0 |
Vladavina prava -0,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,0 |
Kvalitet regulative -0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,9 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,0 od 10 | 50,0 |
Politička stabilnost 0,16 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,8 |
Efikasnost vlade 0,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,5 |
Glas i odgovornost 0,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,0 |
Žene u parlamentu 41,2 % mesta | 35,3 |
Naučni radovi 201 na milion stanovnika | 33,4 |
Fizička infrastruktura 3,0 od 10 | 30,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,5 od 10 | 15,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,1 od 10 | 11,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (95,7); Lakoća poslovanja (71,5); Društvena nejednakost (65,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 95,7 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 71,5 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 65,7 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 39,4 |
Obrazovanje dobra pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 35,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Argentina: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ARG BibTeX
@misc{criora_atlas_ARG_2026,
author = {{Criora}},
title = {Argentina: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ARG},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.