+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Surinam: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 6,0 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,9 od 10).
Mapa opasnosti























Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,7 | Suša | Slab | |
| 1,5 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-630 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 22 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.500 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 25 % godišnje sume.
6,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 5,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
23. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
40. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 8,6 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 86,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +35,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (86,0); Udeo obnovljive energije (85,0); Stepen-dani hlađenja (76,6); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1).
Rizik od rečnih poplava 8,6 od 10 | 86,0 |
Udeo obnovljive energije 14,5 % ukupne energije | 85,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.222 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 76,6 |
Temperatura površine tla 26,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,6 |
Udeo obnovljive električne energije 41,9 % ukupne proizvodnje | 58,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.695 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 57,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,06 t CO2e po stanovniku | 36,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 70,1 od 100 | 29,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 27,3 µg/m³ | 25,3 |
Energetska intenzivnost 4,74 MJ po dolaru BDP-a | 21,1 |
Uvoz energije 12,3 % potrošnje energije | 12,3 |
Indeks suše (SPEI) -0,29 (ispod 0: suvlje nego obično) | 11,5 |
Pristup čistim gorivima 95,7 % stanovništva | 4,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,10 dan | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Projektovana promena prinosa žitarica (96,4); Zaštićena područja (91,5); najmanje: Poljoprivredno zemljište (0,0); Zavisnost od prirodnog kapitala (0,0); Kapacitet brana (0,0).
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,4 |
Zaštićena područja 8,60 % kopnene površine | 91,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 89,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 89,1 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 83,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 81,8 |
Indeks proizvodnje hrane 87,9 (2014-2016 = 100) | 75,4 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 74,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 66,4 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,7 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 63,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 58,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 56,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 47,6 |
Ugrožene vrste sisara 9 vrsta | 42,9 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 36,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 35,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 34,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 24,3 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 22,7 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 17,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 17,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 9,61 % BND-a | 16,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 15,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 6,77 % BDP-a | 15,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 15,0 |
Iscrpljivanje šuma 1,90 % BND-a | 10,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,10 % površine šuma | 4,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,95 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,0 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Šumska površina 94,4 % kopnene površine | 0,4 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Poljoprivredno zemljište 0,45 % kopnene površine | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Pristup sanitarnim uslovima (80,1); Bolnički kreveti (78,7); Izdaci za obrazovanje (75,6); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Pristup električnoj energiji (0,4); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (3,4).
Pristup sanitarnim uslovima 25,1 % stanovništva | 80,1 |
Bolnički kreveti 2,87 na 1000 stanovnika | 78,7 |
Izdaci za obrazovanje 8,55 % javne potrošnje | 75,6 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 28,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 68,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 58,1 % odraslih | 60,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,90 % svih prihoda | 58,4 |
Rast BDP-a 1,79 % godišnje | 56,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 37,0 % svih smrtnih slučajeva | 53,8 |
Gini koeficijent 39,2 od 100 | 50,2 |
Bezbedna pijaća voda 55,8 % stanovništva | 47,0 |
Stopa aktivnosti 60,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 44,0 |
Bezbednost hrane 4,3 od 10 | 43,0 |
Siromaštvo i razvijenost 3,8 od 10 | 38,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 71,4 % stope aktivnosti muškaraca | 33,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,3 od 10 | 33,0 |
Stopa fertiliteta 2,23 rođenja po ženi | 25,2 |
Devojčice i dečaci u školi 1,09 (1 = podjednako) | 23,4 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 17,6 % stanovništva | 23,4 |
Zavisnost od pomoći 2,2 od 10 | 22,0 |
Stopa nezaposlenosti 7,83 % radne snage | 21,3 |
Ekonomska i socijalna prava 3,96 od 5 (5 = najbolje) | 20,7 |
Starenje stanovništva 8,19 % stanovništva | 19,5 |
Očekivano trajanje života 73,8 godina | 18,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,4 od 10 | 14,0 |
Pothranjenost 9,70 % stanovništva | 13,4 |
Korisnici interneta 87,4 % stanovništva | 13,0 |
Upis u osnovnu školu 91,9 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 10,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,0 od 10 | 10,0 |
Gustina naseljenosti 3,92 st./km² | 5,4 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 15,8 na 1000 živorođenih | 3,4 |
Pristup električnoj energiji 99,6 % stanovništva | 0,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kvalitet regulative (65,9); INFORM indeks upravljanja (61,0); Naučni radovi (61,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (14,0); Fizička infrastruktura (37,0); Politička stabilnost (38,0).
Kvalitet regulative -0,80 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,9 |
INFORM indeks upravljanja 6,1 od 10 | 61,0 |
Naučni radovi 21,4 na milion stanovnika | 61,0 |
Kontrola korupcije -0,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,6 |
Vladavina prava -0,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,1 od 10 | 51,0 |
Žene u parlamentu 31,4 % mesta | 50,8 |
Efikasnost vlade -0,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,2 |
Glas i odgovornost 0,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,2 |
Politička stabilnost 0,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,0 |
Fizička infrastruktura 3,7 od 10 | 37,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (98,6); Društvena nejednakost (76,1).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 98,6 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 76,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 73,9 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 42,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Surinam: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SUR BibTeX
@misc{criora_atlas_SUR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Surinam: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SUR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.