+4,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +4,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,5 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Turska: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,3 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 6,0 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,3 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,4 od 10).
Mapa opasnosti














Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,0 | Sukobi | Opasan | |
| 4,6 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 2,1 | Suša | Nizak | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-23 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 5 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 550 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 4 % godišnje sume.
71%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 61%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 35% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ove gradove UN ne daje posebnu procenu.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
12. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
25. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
38. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 12,0 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 87,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +12,3.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (87,6); Uvoz energije (72,0); Udeo obnovljive električne energije (64,6); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,3); Pristup čistim gorivima (4,7).
Udeo obnovljive energije 12,0 % ukupne energije | 87,6 |
Uvoz energije 72,0 % potrošnje energije | 72,0 |
Udeo obnovljive električne energije 35,4 % ukupne proizvodnje | 64,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.925 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 60,2 |
Rizik od rečnih poplava 6,0 od 10 | 60,0 |
Temperatura površine tla 22,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 54,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 5,38 t CO2e po stanovniku | 41,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 34,5 % ukupne proizvodnje | 34,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 68,6 od 100 | 31,4 |
Stepen-dani grejanja 2.497 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 30,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 21,6 µg/m³ | 18,9 |
Stepen-dani hlađenja 676 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 16,1 |
Energetska intenzivnost 2,27 MJ po dolaru BDP-a | 7,3 |
Pristup čistim gorivima 95,3 % stanovništva | 4,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,41 dan | 0,3 |
Indeks suše (SPEI) 0,30 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Pripremljenost za katastrofe (100,0); Zaštićena područja bioma (99,4); Zaštićena područja (94,4); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Pothranjenost dece (0,0).
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 100,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 99,4 |
Zaštićena područja 5,70 % kopnene površine | 94,4 |
Rizik od zemljotresa 9,3 od 10 | 93,0 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 88,5 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 81,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 80,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 78,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 76,5 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 69,3 |
Šumska površina 29,5 % kopnene površine | 68,9 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 67,4 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 59,9 |
Poljoprivredno zemljište 50,1 % kopnene površine | 57,8 |
Ugrožene vrste sisara 18 vrsta | 54,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 54,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 51,0 |
Rizik od cunamija 5,0 od 10 | 50,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 47,9 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 47,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 43,0 |
Indeks proizvodnje hrane 129 (2014-2016 = 100) | 43,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 41,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 29,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 21,7 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 78,5 % vodnih tela | 21,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 15,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 5,82 % BDP-a | 13,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,32 % površine šuma | 12,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 12,4 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 11,5 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 10,7 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 9,3 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 9,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 4,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,16 % BND-a | 0,3 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (88,0); Bolnički kreveti (77,3); Prekomerna težina kod odraslih (71,8); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Rast prihoda domaćinstava (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,8 od 10 | 88,0 |
Bolnički kreveti 3,05 na 1000 stanovnika | 77,3 |
Prekomerna težina kod odraslih 67,6 % odraslih | 71,8 |
Izdaci za obrazovanje 11,3 % javne potrošnje | 67,7 |
Gini koeficijent 43,7 od 100 | 64,3 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,50 % svih prihoda | 63,6 |
Rast BDP-a 3,60 % godišnje | 55,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 51,7 % stope aktivnosti muškaraca | 53,9 |
Stopa aktivnosti 60,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 43,1 |
Gustina naseljenosti 111 st./km² | 41,3 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 22,3 % svih smrtnih slučajeva | 31,7 |
Starenje stanovništva 10,6 % stanovništva | 26,1 |
Stopa nezaposlenosti 8,52 % radne snage | 23,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 78,9 % stanovništva | 22,6 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 11,6 % udatih žena od 15 do 49 godina | 18,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 13,0 % stanovništva | 17,3 |
Očekivano trajanje života 77,4 godine | 13,4 |
Stopa fertiliteta 1,48 rođenja po ženi | 12,7 |
Zavisnost od pomoći 1,2 od 10 | 12,0 |
Bezbednost hrane 1,2 od 10 | 12,0 |
Korisnici interneta 89,8 % stanovništva | 10,5 |
Siromaštvo i razvijenost 0,9 od 10 | 9,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,98 (1 = podjednako) | 6,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa pismenosti odraslih 97,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 3,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,85 od 5 (5 = najbolje) | 2,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,60 na 1000 živorođenih | 2,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rast prihoda domaćinstava 10,3 % godišnje | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 102 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (77,7); Glas i odgovornost (72,3); Žene u parlamentu (68,8); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (16,0); Fizička infrastruktura (19,0); Naučni radovi (19,3).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,42 % BDP-a | 77,7 |
Glas i odgovornost -1,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,3 |
Žene u parlamentu 19,9 % mesta | 68,8 |
Politička stabilnost -0,88 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,6 |
Vladavina prava -0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,2 |
Kontrola korupcije -0,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,6 |
INFORM indeks upravljanja 6,0 od 10 | 60,0 |
Kvalitet regulative -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,4 |
Efikasnost vlade 0,03 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,4 |
Prijave patenata 97,9 na milion stanovnika | 44,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,9 od 10 | 29,0 |
Naučni radovi 620 na milion stanovnika | 19,3 |
Fizička infrastruktura 1,9 od 10 | 19,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,6 od 10 | 16,0 |
Rizik najviše podižu: Društvena nejednakost (56,7); Inovativnost (52,9); Lakoća poslovanja (51,3).
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 56,7 |
Inovativnost srednja pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 52,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 51,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 41,5 |
Obrazovanje dobra pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 36,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Turska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TUR BibTeX
@misc{criora_atlas_TUR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Turska: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TUR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.