+3,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,9 °C → +3,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,3 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Liban: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,2 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 5,2 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,4 od 10).
Mapa opasnosti























Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 | Sukobi | Opasan | |
| 3,9 | Cunami | Nizak | |
| 3,2 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,9 | Suša | Nizak | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-81 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 410 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 20 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
14. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
30. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
17. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 96,9 % potrošnje energije za 2022. godinu. To je rizik 96,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 27,7, pa je razlika u odnosu na svet +69,2.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (96,9); Udeo obnovljive električne energije (94,9); Udeo obnovljive energije (92,9); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Uvoz energije 96,9 % potrošnje energije | 96,9 |
Udeo obnovljive električne energije 5,07 % ukupne proizvodnje | 94,9 |
Udeo obnovljive energije 6,80 % ukupne energije | 92,9 |
Temperatura površine tla 26,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 780 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 43,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 64,6 od 100 | 35,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,90 t CO2e po stanovniku | 24,0 |
Stepen-dani hlađenja 922 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 21,9 |
Stepen-dani grejanja 1.407 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 17,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 19,2 µg/m³ | 16,2 |
Energetska intenzivnost 3,55 MJ po dolaru BDP-a | 14,5 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,06 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,21 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (99,0); Zaštićena područja (95,4); Zaštićena područja bioma (93,8); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,8).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,0 |
Zaštićena područja 4,70 % kopnene površine | 95,4 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 93,8 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 90,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 88,9 |
Šumska površina 14,2 % kopnene površine | 85,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 84,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 84,6 |
Rizik od zemljotresa 8,2 od 10 | 82,0 |
Poljoprivredno zemljište 65,9 % kopnene površine | 76,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 29,1 % vodnih tela | 70,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 67,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 104 (2014-2016 = 100) | 62,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 61,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 60,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 58,8 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 58,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 55,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 54,7 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 49,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 48,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 45,9 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 42,0 |
Rizik od cunamija 3,9 od 10 | 39,0 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 35,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 34,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 30,2 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 29,2 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 22,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 17,8 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 15,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,25 % površine šuma | 10,2 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 10,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,2 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 5,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 4,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,97 % BDP-a | 2,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 1,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,8 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Zavisnost od pomoći (85,0); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (1,0); Ekonomska i socijalna prava (2,2).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Zavisnost od pomoći 8,5 od 10 | 85,0 |
Bolnički kreveti 2,73 na 1000 stanovnika | 79,8 |
Pristup sanitarnim uslovima 25,7 % stanovništva | 79,5 |
Izdaci za obrazovanje 8,59 % javne potrošnje | 75,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 33,3 % stope aktivnosti muškaraca | 73,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 65,1 % odraslih | 68,7 |
Rast BDP-a -7,08 % godišnje | 63,5 |
Stopa aktivnosti 48,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 62,3 |
Gustina naseljenosti 564 st./km² | 59,8 |
Bezbedna pijaća voda 47,7 % stanovništva | 55,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 34,2 % svih smrtnih slučajeva | 49,5 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,80 % svih prihoda | 46,8 |
Gini koeficijent 35,5 od 100 | 38,6 |
Bezbednost hrane 3,1 od 10 | 31,0 |
Siromaštvo i razvijenost 3,0 od 10 | 30,0 |
Stopa nezaposlenosti 11,0 % radne snage | 29,9 |
Starenje stanovništva 10,4 % stanovništva | 25,7 |
Stopa fertiliteta 2,23 rođenja po ženi | 25,2 |
Upis u osnovnu školu 81,8 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 23,1 |
Korisnici interneta 80,6 % stanovništva | 19,9 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,3 od 10 | 13,0 |
Očekivano trajanje života 77,9 godina | 12,6 |
Pothranjenost 8,70 % stanovništva | 11,5 |
Stopa pismenosti odraslih 92,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 11,4 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 17,6 na 1000 živorođenih | 3,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,88 od 5 (5 = najbolje) | 2,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (90,2); Politička stabilnost (75,4); INFORM indeks upravljanja (75,0); najmanje: Fizička infrastruktura (5,0); Komunikaciona infrastruktura (25,0); Naučni radovi (25,9).
Žene u parlamentu 6,25 % mesta | 90,2 |
Politička stabilnost -1,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,4 |
INFORM indeks upravljanja 7,5 od 10 | 75,0 |
Kontrola korupcije -1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,5 |
Smanjenje rizika od katastrofa 7,3 od 10 | 73,0 |
Efikasnost vlade -1,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,9 |
Vladavina prava -1,06 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,1 |
Kvalitet regulative -0,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,1 |
Glas i odgovornost -0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,6 od 10 | 46,0 |
Naučni radovi 364 na milion stanovnika | 25,9 |
Komunikaciona infrastruktura 2,5 od 10 | 25,0 |
Fizička infrastruktura 0,5 od 10 | 5,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (91,8); Lakoća poslovanja (71,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 91,8 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 71,4 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 67,4 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 48,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Liban: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LBN BibTeX
@misc{criora_atlas_LBN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Liban: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LBN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.