+4,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,3 °C → +4,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,6 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Jermenija: rizik 43 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,3 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,3 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,9 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,6 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,0 | Sukobi | Nizak | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+23 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 700 mm, pa će porast do 2080. biti oko 3 % godišnje sume.
52%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 40%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 28% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
11. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
21. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
28. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 9,10 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 90,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +15,3.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (90,6); Uvoz energije (76,9); Udeo obnovljive električne energije (70,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Udeo obnovljive energije 9,10 % ukupne energije | 90,6 |
Uvoz energije 76,9 % potrošnje energije | 76,9 |
Udeo obnovljive električne energije 30,0 % ukupne proizvodnje | 70,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.300 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 53,1 |
Rizik od rečnih poplava 5,3 od 10 | 53,0 |
Stepen-dani grejanja 3.958 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 47,9 |
Temperatura površine tla 16,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 43,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 30,6 µg/m³ | 29,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,47 t CO2e po stanovniku | 28,1 |
Energetska intenzivnost 3,91 MJ po dolaru BDP-a | 16,5 |
Stepen-dani hlađenja 152 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3,6 |
Pristup čistim gorivima 98,8 % stanovništva | 1,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,07 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (90,6); Kapacitet brana (88,0); Šumska površina (87,7); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 90,6 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 88,0 |
Šumska površina 11,6 % kopnene površine | 87,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 87,0 |
Indeks proizvodnje hrane 83,9 (2014-2016 = 100) | 78,6 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 77,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 76,9 |
Rizik od zemljotresa 7,3 od 10 | 73,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 72,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 68,2 |
Poljoprivredno zemljište 58,6 % kopnene površine | 67,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,6 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 63,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 62,0 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 62,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 61,5 |
Zaštićena područja 38,9 % kopnene površine | 61,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 60,8 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 58,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 46,1 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 36,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 28,5 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 22,8 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 21,5 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 18,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 7,81 % BDP-a | 18,1 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 12,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 11,7 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 8,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 8,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 3,61 % BND-a | 6,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 6,1 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 3,2 |
Iscrpljivanje šuma 0,28 % BND-a | 1,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 1,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,01 % površine šuma | 0,5 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Pristup sanitarnim uslovima (95,5); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (78,0); Izdaci za obrazovanje (75,1); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Pristup sanitarnim uslovima 10,7 % stanovništva | 95,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,8 od 10 | 78,0 |
Izdaci za obrazovanje 8,71 % javne potrošnje | 75,1 |
Bolnički kreveti 4,24 na 1000 stanovnika | 68,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 55,4 % odraslih | 56,8 |
Rast prihoda domaćinstava 1,53 % godišnje | 53,5 |
Zavisnost od pomoći 5,3 od 10 | 53,0 |
Rast BDP-a 7,20 % godišnje | 52,5 |
Gustina naseljenosti 105 st./km² | 40,6 |
Starenje stanovništva 14,4 % stanovništva | 36,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 24,6 % svih smrtnih slučajeva | 35,1 |
Stopa nezaposlenosti 12,9 % radne snage | 35,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 73,4 % stope aktivnosti muškaraca | 31,4 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 21,7 % stanovništva | 28,9 |
Stopa aktivnosti 70,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,9 |
Korisnici interneta 81,3 % stanovništva | 19,2 |
Bezbedna pijaća voda 82,1 % stanovništva | 19,1 |
Stopa fertiliteta 1,70 rođenja po ženi | 16,4 |
Bezbednost hrane 1,4 od 10 | 14,0 |
Gini koeficijent 27,4 od 100 | 13,2 |
Očekivano trajanje života 78,3 godine | 12,1 |
Ekonomska i socijalna prava 4,42 od 5 (5 = najbolje) | 11,4 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 9,60 % svih prihoda | 10,4 |
Siromaštvo i razvijenost 0,9 od 10 | 9,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 5,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Nedavni šokovi 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,60 na 1000 živorođenih | 2,0 |
Stopa pismenosti odraslih 99,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,2 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 102 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (95,6); Prijave patenata (67,7); Politička stabilnost (58,6); najmanje: Fizička infrastruktura (12,0); Komunikaciona infrastruktura (13,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (15,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,29 % BDP-a | 95,6 |
Prijave patenata 13,5 na milion stanovnika | 67,7 |
Politička stabilnost -0,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,6 |
INFORM indeks upravljanja 5,6 od 10 | 56,0 |
Vladavina prava -0,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,3 |
Efikasnost vlade -0,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,7 |
Kontrola korupcije 0,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,8 |
Glas i odgovornost 0,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,6 |
Kvalitet regulative 0,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,6 |
Žene u parlamentu 38,3 % mesta | 39,9 |
Naučni radovi 221 na milion stanovnika | 32,2 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,6 od 10 | 16,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,5 od 10 | 15,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Fizička infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (93,5); Obrazovanje (68,4); IKT infrastruktura (44,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 93,5 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 68,4 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 44,3 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 37,3 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 34,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Jermenija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ARM BibTeX
@misc{criora_atlas_ARM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Jermenija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ARM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.