+4,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +4,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kirgistan: rizik 45 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,3 od 10 | Suša | Visok | |
| 4,7 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,0 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,3 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše · rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,9 | Sukobi | Nizak | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+94 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 800 mm, pa će porast do 2080. biti oko 12 % godišnje sume.
51%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 31%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 45% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 5, računajući od najbezbednije
24. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
6. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani grejanja”: 6.227 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 75,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 10,5, pa je razlika u odnosu na svet +64,8.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani grejanja (75,3); Udeo obnovljive energije (71,4); Rizik od rečnih poplava (47,0); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani hlađenja (1,5); Udeo uglja u električnoj energiji (11,5).
Stepen-dani grejanja 6.227 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 75,3 |
Udeo obnovljive energije 27,6 % ukupne energije | 71,4 |
Rizik od rečnih poplava 4,7 od 10 | 47,0 |
Indeks suše (SPEI) -1,16 (ispod 0: suvlje nego obično) | 46,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 591 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 38,8 |
Uvoz energije 33,8 % potrošnje energije | 33,8 |
Temperatura površine tla 10,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 30,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 24,4 µg/m³ | 22,0 |
Energetska intenzivnost 4,69 MJ po dolaru BDP-a | 20,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,49 t CO2e po stanovniku | 20,5 |
Pristup čistim gorivima 79,6 % stanovništva | 20,4 |
Udeo obnovljive električne energije 85,6 % ukupne proizvodnje | 14,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 11,5 % ukupne proizvodnje | 11,5 |
Stepen-dani hlađenja 62,9 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (93,3); Učešće u ekološkim sporazumima (92,7); Šumska površina (92,5); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Zaštićena područja 6,80 % kopnene površine | 93,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 92,7 |
Šumska površina 7,14 % kopnene površine | 92,5 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 90,9 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 88,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 82,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 81,0 |
Rizik od zemljotresa 7,7 od 10 | 77,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 73,9 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 70,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 64,6 |
Poljoprivredno zemljište 54,0 % kopnene površine | 62,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 59,0 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 57,4 |
Indeks proizvodnje hrane 113 (2014-2016 = 100) | 55,8 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 50,0 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 50,0 |
Ugrožene vrste sisara 5 vrsta | 33,4 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 29,7 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 27,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 22,4 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 8,61 % BDP-a | 20,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 9,24 % BND-a | 16,1 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 15,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 14,7 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 13,8 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 12,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 9,2 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 9,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,5 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 7,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,1 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (72,0); Prekomerna težina kod odraslih (60,1); Zavisnost od pomoći (52,0); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Devojčice i dečaci u školi (0,2); Upis u osnovnu školu (1,3).
Bolnički kreveti 3,73 na 1000 stanovnika | 72,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 58,1 % odraslih | 60,1 |
Zavisnost od pomoći 5,2 od 10 | 52,0 |
Rast BDP-a 11,1 % godišnje | 49,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,6 od 10 | 46,0 |
Rast prihoda domaćinstava 3,08 % godišnje | 44,1 |
Izdaci za obrazovanje 19,6 % javne potrošnje | 43,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 61,8 % stope aktivnosti muškaraca | 43,4 |
Stopa aktivnosti 61,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 42,6 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 19,7 % udatih žena od 15 do 49 godina | 42,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 25,6 % svih smrtnih slučajeva | 36,7 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 25,7 % stanovništva | 34,2 |
Stopa fertiliteta 2,60 rođenja po ženi | 31,4 |
Gustina naseljenosti 37,0 st./km² | 28,9 |
Siromaštvo i razvijenost 2,8 od 10 | 28,0 |
Bezbedna pijaća voda 73,9 % stanovništva | 27,8 |
Bezbednost hrane 2,2 od 10 | 22,0 |
Očekivano trajanje života 72,4 godine | 20,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,6 od 10 | 16,0 |
Gini koeficijent 27,5 od 100 | 13,5 |
Starenje stanovništva 5,97 % stanovništva | 13,3 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 9,60 % svih prihoda | 10,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Stopa nezaposlenosti 3,53 % radne snage | 9,4 |
Korisnici interneta 92,0 % stanovništva | 8,2 |
Pristup sanitarnim uslovima 93,0 % stanovništva | 7,5 |
Pothranjenost 5,10 % stanovništva | 4,8 |
Nedavni šokovi 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 16,8 na 1000 živorođenih | 3,7 |
Ekonomska i socijalna prava 4,86 od 5 (5 = najbolje) | 2,6 |
Upis u osnovnu školu 99,0 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 1,3 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,2 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (99,3); Kontrola korupcije (72,1); INFORM indeks upravljanja (71,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (14,0); Smanjenje rizika od katastrofa (27,0); Fizička infrastruktura (31,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,05 % BDP-a | 99,3 |
Kontrola korupcije -1,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,1 |
INFORM indeks upravljanja 7,1 od 10 | 71,0 |
Prijave patenata 12,1 na milion stanovnika | 69,0 |
Vladavina prava -0,93 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,6 |
Efikasnost vlade -0,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,0 |
Glas i odgovornost -0,84 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,9 |
Kvalitet regulative -0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,9 |
Naučni radovi 34,0 na milion stanovnika | 55,4 |
Politička stabilnost -0,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,3 |
Žene u parlamentu 33,3 % mesta | 47,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,4 od 10 | 44,0 |
Fizička infrastruktura 3,1 od 10 | 31,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,7 od 10 | 27,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (94,2); Obrazovanje (68,1); Lakoća poslovanja (51,1).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 94,2 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 68,1 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 51,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 47,7 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 42,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kirgistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/KGZ BibTeX
@misc{criora_atlas_KGZ_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kirgistan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/KGZ},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.