+4,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +4,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,6 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Severna Koreja: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,5 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,4 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,7 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Srednji | |
| 4,4 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,2 | Sukobi | Srednji | |
| 3,7 | Suša | Nizak | |
| 3,1 | Epidemije | Nizak | |
| 1,0 | Cunami | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (6,9 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+165 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 4 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.230 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.
7,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 7,6%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 12% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 5, računajući od najbezbednije
26. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
2. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 14,5 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 85,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +76,9.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (85,5); Udeo obnovljive energije (84,8); Rizik od rečnih poplava (65,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,7); Uvoz energije (4,9).
Pristup čistim gorivima 14,5 % stanovništva | 85,5 |
Udeo obnovljive energije 14,7 % ukupne energije | 84,8 |
Rizik od rečnih poplava 6,5 od 10 | 65,0 |
Stepen-dani grejanja 3.843 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 46,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 665 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 40,9 |
Udeo obnovljive električne energije 63,1 % ukupne proizvodnje | 36,9 |
Temperatura površine tla 13,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 35,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 33,6 % ukupne proizvodnje | 33,7 |
Energetska intenzivnost 6,48 MJ po dolaru BDP-a | 30,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,50 t CO2e po stanovniku | 28,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 29,9 µg/m³ | 28,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 73,3 od 100 | 26,7 |
Stepen-dani hlađenja 475 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 11,3 |
Uvoz energije 4,90 % potrošnje energije | 4,9 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,16 dana | 0,7 |
Indeks suše (SPEI) 0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana smrtnost povezana sa klimom (100,0); Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Zaštićena područja (98,8); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (5,4); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (8,8); Rizik od cunamija (10,0).
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Zaštićena područja 1,30 % kopnene površine | 98,8 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 98,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 92,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 90,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 86,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 80,0 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 79,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 73,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 72,1 |
Indeks proizvodnje hrane 92,7 (2014-2016 = 100) | 71,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 68,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 66,8 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 61,1 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 52,4 |
Šumska površina 49,6 % kopnene površine | 47,7 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 46,3 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Rizik od zemljotresa 4,4 od 10 | 44,0 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,2 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 42,0 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 38,9 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 29,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 27,7 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 27,7 |
Poljoprivredno zemljište 21,6 % kopnene površine | 24,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 23,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,8 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 13,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 13,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 10,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 10,3 |
Rizik od cunamija 1,0 od 10 | 10,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 8,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,12 % površine šuma | 5,4 |
Rizik najviše podižu: Bezbednost hrane (96,0); Pothranjenost (82,9); Izdaci za obrazovanje (58,2); najmanje: Stopa aktivnosti (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Bezbednost hrane 9,6 od 10 | 96,0 |
Pothranjenost 47,0 % stanovništva | 82,9 |
Izdaci za obrazovanje 14,6 % javne potrošnje | 58,2 |
Gustina naseljenosti 219 st./km² | 49,0 |
Pristup električnoj energiji 57,5 % stanovništva | 44,9 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,8 od 10 | 38,0 |
Bezbedna pijaća voda 66,6 % stanovništva | 35,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 37,0 % odraslih | 34,1 |
Starenje stanovništva 12,7 % stanovništva | 32,0 |
Očekivano trajanje života 73,7 godina | 18,8 |
Stopa fertiliteta 1,78 rođenja po ženi | 17,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 12,6 % svih smrtnih slučajeva | 17,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,7 od 10 | 17,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 89,6 % stope aktivnosti muškaraca | 14,6 |
Upis u osnovnu školu 92,1 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 10,0 |
Stopa nezaposlenosti 3,55 % radne snage | 9,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 16,7 na 1000 živorođenih | 3,6 |
Bolnički kreveti 12,8 na 1000 stanovnika | 1,0 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Stopa aktivnosti 89,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Glas i odgovornost (92,5); Kvalitet regulative (89,8); Kontrola korupcije (81,1); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (5,0); Prijave patenata (32,0); Fizička infrastruktura (34,0).
Glas i odgovornost -2,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 92,5 |
Kvalitet regulative -1,99 na skali od -2,5 do +2,5 | 89,8 |
Kontrola korupcije -1,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 81,1 |
INFORM indeks upravljanja 8,0 od 10 | 80,0 |
Vladavina prava -1,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,7 |
Efikasnost vlade -1,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,5 |
Žene u parlamentu 17,6 % mesta | 72,4 |
Naučni radovi 10,0 na milion stanovnika | 69,9 |
Politička stabilnost 0,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,3 |
Komunikaciona infrastruktura 4,3 od 10 | 43,0 |
Fizička infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Prijave patenata 265 na milion stanovnika | 32,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,5 od 10 | 5,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (84,0); IKT infrastruktura (68,0).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 84,0 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 68,0 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 0,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Severna Koreja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PRK BibTeX
@misc{criora_atlas_PRK_2026,
author = {{Criora}},
title = {Severna Koreja: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/PRK},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.