+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,4 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Malavi: rizik 53 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,5 od 10 | Suša | Visok | |
| 6,3 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 6,0 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 4,7 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti























Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,9 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 5,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+26 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.550 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.
13%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,2%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 57% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Lilongve ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
11. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
35. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
7. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 1,50 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 98,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +89,9.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (98,5); Temperatura površine tla (74,0); Rizik od rečnih poplava (47,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,5).
Pristup čistim gorivima 1,50 % stanovništva | 98,5 |
Temperatura površine tla 31,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 74,0 |
Rizik od rečnih poplava 4,7 od 10 | 47,0 |
Stepen-dani hlađenja 1.679 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 39,9 |
Udeo obnovljive energije 62,9 % ukupne energije | 34,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 23,7 µg/m³ | 21,3 |
Udeo obnovljive električne energije 80,1 % ukupne proizvodnje | 19,9 |
Energetska intenzivnost 3,33 MJ po dolaru BDP-a | 13,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,22 t CO2e po stanovniku | 4,5 |
Stepen-dani grejanja 61,8 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,84 dana | 0,5 |
Indeks suše (SPEI) 0,36 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); najmanje: Rizik od cunamija (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,3 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 92,3 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 89,2 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 89,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 79,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 77,7 |
Zaštićena područja 23,1 % kopnene površine | 77,0 |
Šumska površina 22,4 % kopnene površine | 76,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 76,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 74,1 |
Poljoprivredno zemljište 64,2 % kopnene površine | 74,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 31,8 % BDP-a | 73,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 72,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 72,3 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 70,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 68,7 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 64,8 |
Rizik od zemljotresa 6,0 od 10 | 60,0 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 55,4 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 38,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,88 % površine šuma | 29,5 |
Indeks proizvodnje hrane 146 (2014-2016 = 100) | 29,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 75,3 % vodnih tela | 24,8 |
Iscrpljivanje šuma 4,28 % BND-a | 23,3 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 22,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 19,2 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 18,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 17,5 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 17,5 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 10,9 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 10,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 10,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 4,29 % BND-a | 7,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 6,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Rast prihoda domaćinstava (100,0); Pristup električnoj energiji (89,2); Bezbedna pijaća voda (87,1); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Devojčice i dečaci u školi (3,1); Starenje stanovništva (4,0).
Rast prihoda domaćinstava -6,11 % godišnje | 100,0 |
Pristup električnoj energiji 15,6 % stanovništva | 89,2 |
Bezbedna pijaća voda 18,2 % stanovništva | 87,1 |
Korisnici interneta 19,0 % stanovništva | 83,3 |
Siromaštvo i razvijenost 8,3 od 10 | 83,0 |
Nedavni šokovi 8,0 od 10 | 80,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 50,7 % svih smrtnih slučajeva | 74,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 50,7 % stanovništva | 67,4 |
Ekonomska i socijalna prava 1,98 od 5 (5 = najbolje) | 60,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 46,2 % stanovništva | 57,6 |
Bezbednost hrane 5,7 od 10 | 57,0 |
Rast BDP-a 1,89 % godišnje | 56,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 5,5 od 10 | 55,0 |
Izdaci za obrazovanje 16,0 % javne potrošnje | 54,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,0 od 10 | 50,0 |
Gustina naseljenosti 224 st./km² | 49,3 |
Gini koeficijent 38,5 od 100 | 48,0 |
Stopa fertiliteta 3,59 rođenja po ženi | 47,9 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,00 % svih prihoda | 44,2 |
Stopa pismenosti odraslih 70,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 42,4 |
Stopa aktivnosti 63,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 39,4 |
Pothranjenost 21,4 % stanovništva | 35,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,3 od 10 | 33,0 |
Zavisnost od pomoći 3,2 od 10 | 32,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 15,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 29,7 |
Očekivano trajanje života 67,6 godina | 28,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 24,3 % odraslih | 18,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 86,4 % stope aktivnosti muškaraca | 17,9 |
Stopa nezaposlenosti 5,07 % radne snage | 13,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 48,8 na 1000 živorođenih | 11,2 |
Starenje stanovništva 2,59 % stanovništva | 4,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 3,1 |
Upis u osnovnu školu 139 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (97,3); Komunikaciona infrastruktura (73,0); Žene u parlamentu (66,4); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (34,0); Glas i odgovornost (50,2); Vladavina prava (52,7).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,18 % BDP-a | 97,3 |
Komunikaciona infrastruktura 7,3 od 10 | 73,0 |
Žene u parlamentu 21,4 % mesta | 66,4 |
INFORM indeks upravljanja 6,6 od 10 | 66,0 |
Fizička infrastruktura 6,4 od 10 | 64,0 |
Naučni radovi 17,6 na milion stanovnika | 63,3 |
Kontrola korupcije -0,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,2 |
Efikasnost vlade -0,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,2 od 10 | 62,0 |
Kvalitet regulative -0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,8 |
Politička stabilnost -0,16 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,3 |
Vladavina prava -0,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,7 |
Glas i odgovornost -0,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,2 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,4 od 10 | 34,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,9); Obrazovanje (98,5); Lakoća poslovanja (72,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,9 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 98,5 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 72,9 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 69,3 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 59,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Malavi: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MWI BibTeX
@misc{criora_atlas_MWI_2026,
author = {{Criora}},
title = {Malavi: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MWI},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.