+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Mozambik: rizik 57 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,1 od 10 | Suša | Visok | |
| 6,6 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 6,0 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,6 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,6 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,7 | Sukobi | Opasan | |
| 3,8 | Cunami | Nizak | |
| 3,4 | Zemljotres | Nizak | |
| 2,6 | Vetar tropskih ciklona | Nizak |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 25,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-33 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 4 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.100 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 3 % godišnje sume.
7,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 7,5%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 21% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Maputo ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
16. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
44. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
13. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 7,40 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 92,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +84,0.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (92,6); Temperatura površine tla (73,7); Energetska intenzivnost (61,5); najmanje: Uvoz energije (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Pristup čistim gorivima 7,40 % stanovništva | 92,6 |
Temperatura površine tla 31,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 73,7 |
Energetska intenzivnost 12,0 MJ po dolaru BDP-a | 61,5 |
Rizik od rečnih poplava 6,0 od 10 | 60,0 |
Stepen-dani hlađenja 2.422 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 57,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 363 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 30,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 71,3 od 100 | 28,7 |
Udeo obnovljive energije 76,9 % ukupne energije | 20,2 |
Udeo obnovljive električne energije 82,7 % ukupne proizvodnje | 17,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 20,1 µg/m³ | 17,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,29 t CO2e po stanovniku | 5,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 7,68 dana | 4,9 |
Stepen-dani grejanja 9,07 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,06 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 106 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Poljoprivredni kapacitet (96,6); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (96,5); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (1,2).
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 96,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 87,2 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 85,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 82,3 |
Zaštićena područja 18,0 % kopnene površine | 82,1 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 79,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 77,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 70,8 |
Projektovana promena hidroenergije visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 69,3 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 68,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 62,5 |
Poljoprivredno zemljište 52,8 % kopnene površine | 60,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 25,2 % BDP-a | 58,5 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 58,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 57,6 |
Ugrožene vrste sisara 19 vrsta | 55,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 55,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 53,8 |
Šumska površina 45,8 % kopnene površine | 51,7 |
Kapacitet brana srednja ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 43,8 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 42,8 |
Rizik od cunamija 3,8 od 10 | 38,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 37,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Rizik od zemljotresa 3,4 od 10 | 34,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 32,3 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 31,5 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 30,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,77 % površine šuma | 26,6 |
Indeks proizvodnje hrane 162 (2014-2016 = 100) | 17,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 16,9 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 15,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 15,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 14,4 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 11,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 9,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,75 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,71 % BND-a | 1,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma niska ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (95,4); Siromaštvo i razvijenost (88,0); Smrtnost od zaraznih bolesti (87,8); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Starenje stanovništva (4,4); Odnos polova na tržištu rada (8,2).
Bolnički kreveti 0,74 na 1000 stanovnika | 95,4 |
Siromaštvo i razvijenost 8,8 od 10 | 88,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 59,7 % svih smrtnih slučajeva | 87,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 65,0 % stanovništva | 86,4 |
Gini koeficijent 49,6 od 100 | 82,8 |
Korisnici interneta 20,5 % stanovništva | 81,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 7,9 od 10 | 79,0 |
Bezbedna pijaća voda 27,5 % stanovništva | 77,1 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,5 od 10 | 75,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 4,70 % svih prihoda | 74,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 33,9 % stanovništva | 70,6 |
Pristup električnoj energiji 36,0 % stanovništva | 67,7 |
Stopa fertiliteta 4,69 rođenja po ženi | 66,3 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 26,6 % udatih žena od 15 do 49 godina | 63,2 |
Bezbednost hrane 6,1 od 10 | 61,0 |
Rast prihoda domaćinstava 0,30 % godišnje | 61,0 |
Rast BDP-a -0,52 % godišnje | 58,5 |
Stopa pismenosti odraslih 61,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 54,5 |
Izdaci za obrazovanje 20,4 % javne potrošnje | 41,6 |
Zavisnost od pomoći 4,1 od 10 | 41,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,0 od 10 | 40,0 |
Pothranjenost 21,8 % stanovništva | 35,9 |
Očekivano trajanje života 63,8 godina | 33,5 |
Nedavni šokovi 3,1 od 10 | 31,0 |
Gustina naseljenosti 42,8 st./km² | 30,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 27,2 % odraslih | 21,9 |
Stopa nezaposlenosti 6,63 % radne snage | 17,9 |
Devojčice i dečaci u školi 0,94 (1 = podjednako) | 16,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,17 od 5 (5 = najbolje) | 16,5 |
Stopa aktivnosti 79,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 15,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 59,4 na 1000 živorođenih | 13,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 95,7 % stope aktivnosti muškaraca | 8,2 |
Starenje stanovništva 2,73 % stanovništva | 4,4 |
Upis u osnovnu školu 119 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (92,4); Politička stabilnost (83,1); Fizička infrastruktura (77,0); najmanje: Žene u parlamentu (39,9); Smanjenje rizika od katastrofa (55,0); Kvalitet regulative (65,2).
Prijave patenata 0,95 na milion stanovnika | 92,4 |
Politička stabilnost -1,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,1 |
Fizička infrastruktura 7,7 od 10 | 77,0 |
Naučni radovi 5,95 na milion stanovnika | 75,7 |
Vladavina prava -1,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,6 |
Komunikaciona infrastruktura 7,2 od 10 | 72,0 |
INFORM indeks upravljanja 7,2 od 10 | 72,0 |
Kontrola korupcije -1,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,9 od 10 | 69,0 |
Glas i odgovornost -0,90 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,0 |
Efikasnost vlade -0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,2 |
Kvalitet regulative -0,76 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,2 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,5 od 10 | 55,0 |
Žene u parlamentu 38,3 % mesta | 39,9 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,5); Obrazovanje (95,6); Lakoća poslovanja (70,5).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,5 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 95,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 70,5 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 69,4 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 61,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Mozambik: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MOZ BibTeX
@misc{criora_atlas_MOZ_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mozambik: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MOZ},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.