+3,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,8 °C → +3,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Niger: rizik 59 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,1 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 6,6 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,9 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: rečne poplave.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 10,0 | Sukobi | Opasan | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+182 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 70 mm, pa će porast do 2080. biti oko 253 % godišnje sume.
71%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 94%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
15. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
47. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
15. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 5,10 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 94,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +86,3.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (94,9); Udeo obnovljive električne energije (92,2); Temperatura površine tla (91,0); najmanje: Stepen-dani grejanja (1,1); Emisije CO2 po stanovniku (2,5); Uvoz energije (5,4).
Pristup čistim gorivima 5,10 % stanovništva | 94,9 |
Udeo obnovljive električne energije 7,83 % ukupne proizvodnje | 92,2 |
Temperatura površine tla 39,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 91,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 85,1 µg/m³ | 90,7 |
Stepen-dani hlađenja 3.663 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 87,1 |
Rizik od rečnih poplava 6,6 od 10 | 66,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,88 (ispod 0: suvlje nego obično) | 35,1 |
Energetska intenzivnost 5,19 MJ po dolaru BDP-a | 23,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 32,9 dana | 20,9 |
Udeo obnovljive energije 79,6 % ukupne energije | 17,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 17,1 % ukupne proizvodnje | 17,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 161 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 15,3 |
Uvoz energije 5,41 % potrošnje energije | 5,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,12 t CO2e po stanovniku | 2,5 |
Stepen-dani grejanja 94,2 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1,1 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena stanovništva (100,0); Poljoprivredni kapacitet (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Projektovana promena stanovništva veoma visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,9 |
Šumska površina 0,82 % kopnene površine | 99,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 89,7 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 88,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 87,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 82,7 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 80,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 34,5 % BDP-a | 80,0 |
Zaštićena područja 21,0 % kopnene površine | 79,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 76,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 71,1 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 69,2 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 66,4 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 65,5 |
Zavisnost od uvoza hrane visoka ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 60,4 |
Ugrožene vrste sisara 14 vrsta | 50,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 49,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 45,0 |
Poljoprivredno zemljište 36,8 % kopnene površine | 42,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 42,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 40,3 |
Indeks proizvodnje hrane 133 (2014-2016 = 100) | 40,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 20,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 80,0 % vodnih tela | 20,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 12,8 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 11,7 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 11,0 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 11,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,87 % BND-a | 1,5 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (99,0); Siromaštvo i razvijenost (98,0); Pristup sanitarnim uslovima (97,2); najmanje: Stopa nezaposlenosti (0,8); Starenje stanovništva (4,1); Prekomerna težina kod odraslih (10,6).
Bolnički kreveti 0,28 na 1000 stanovnika | 99,0 |
Siromaštvo i razvijenost 9,8 od 10 | 98,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 9,15 % stanovništva | 97,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 65,7 % svih smrtnih slučajeva | 96,8 |
Stopa pismenosti odraslih 35,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 91,5 |
Stopa fertiliteta 5,94 rođenja po ženi | 87,1 |
Korisnici interneta 15,6 % stanovništva | 86,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,6 od 10 | 86,0 |
Pristup električnoj energiji 20,1 % stanovništva | 84,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 8,1 od 10 | 81,0 |
Rast prihoda domaćinstava -1,97 % godišnje | 74,8 |
Ekonomska i socijalna prava 1,33 od 5 (5 = najbolje) | 73,5 |
Izdaci za obrazovanje 12,8 % javne potrošnje | 63,4 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 41,2 % stanovništva | 54,8 |
Zavisnost od pomoći 5,3 od 10 | 53,0 |
Rast BDP-a 7,01 % godišnje | 52,7 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,1 % udatih žena od 15 do 49 godina | 46,8 |
Upis u osnovnu školu 64,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 44,7 |
Očekivano trajanje života 61,4 godine | 37,0 |
Bezbednost hrane 3,1 od 10 | 31,0 |
Gini koeficijent 32,9 od 100 | 30,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,9 od 10 | 29,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 111 na 1000 živorođenih | 25,8 |
Gustina naseljenosti 20,7 st./km² | 22,4 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,70 % svih prihoda | 22,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,1 % stope aktivnosti muškaraca | 20,3 |
Pothranjenost 12,9 % stanovništva | 19,4 |
Nedavni šokovi 1,7 od 10 | 17,0 |
Stopa aktivnosti 80,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 13,3 |
Prekomerna težina kod odraslih 18,0 % odraslih | 10,6 |
Starenje stanovništva 2,62 % stanovništva | 4,1 |
Stopa nezaposlenosti 0,39 % radne snage | 0,8 |
Rizik najviše podižu: Fizička infrastruktura (94,0); Politička stabilnost (85,4); Komunikaciona infrastruktura (83,0); najmanje: Kontrola korupcije (64,7); Kvalitet regulative (65,3); Pristup zdravstvenoj zaštiti (66,0).
Fizička infrastruktura 9,4 od 10 | 94,0 |
Politička stabilnost -1,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 85,4 |
Komunikaciona infrastruktura 8,3 od 10 | 83,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 8,3 od 10 | 83,0 |
Naučni radovi 2,91 na milion stanovnika | 82,9 |
Glas i odgovornost -1,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,9 |
Vladavina prava -1,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,5 |
Žene u parlamentu 19,6 % mesta | 69,3 |
Efikasnost vlade -0,86 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,3 |
INFORM indeks upravljanja 6,7 od 10 | 67,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,6 od 10 | 66,0 |
Kvalitet regulative -0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,3 |
Kontrola korupcije -0,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,7 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (97,6); IKT infrastruktura (70,1).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 97,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 70,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 65,6 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 32,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Niger: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NER BibTeX
@misc{criora_atlas_NER_2026,
author = {{Criora}},
title = {Niger: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/NER},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.