+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,8 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Mauritanija: rizik 56 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 od 10 | Suša | Opasan | |
| 6,2 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 6,1 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 4,4 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,1 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,0 | Sukobi | Nizak | |
| 1,1 | Cunami | Slab | |
| 0,4 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+7 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 50 mm, pa će porast do 2080. biti oko 12 % godišnje sume.
95%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 92%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
12. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
41. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
38. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 3.767 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 89,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +37,1.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (89,6); Temperatura površine tla (88,4); Udeo obnovljive električne energije (80,6); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,3); Emisije CO2 po stanovniku (15,3).
Stepen-dani hlađenja 3.767 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 89,6 |
Temperatura površine tla 38,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 88,4 |
Udeo obnovljive električne energije 19,4 % ukupne proizvodnje | 80,6 |
Udeo obnovljive energije 19,6 % ukupne energije | 79,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 70,8 µg/m³ | 74,6 |
Indeks suše (SPEI) -1,87 (ispod 0: suvlje nego obično) | 74,6 |
Rizik od rečnih poplava 6,1 od 10 | 61,0 |
Pristup čistim gorivima 49,4 % stanovništva | 50,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 62,9 od 100 | 37,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 50,8 dana | 32,4 |
Energetska intenzivnost 3,74 MJ po dolaru BDP-a | 15,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,97 t CO2e po stanovniku | 15,3 |
Stepen-dani grejanja 24,9 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Iscrpljivanje šuma (3,6); Rizik od zemljotresa (4,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Šumska površina 0,29 % kopnene površine | 99,7 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,6 |
Zaštićena područja 1,00 % kopnene površine | 99,1 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 98,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 97,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 96,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 93,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 81,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 79,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 77,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 76,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 66,0 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 65,9 |
Zavisnost od uvoza energije visoka ranjivost Koliki deo energije se kupuje u inostranstvu. | 61,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 59,1 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 57,6 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 56,2 |
Ugrožene vrste sisara 18 vrsta | 54,9 |
Indeks proizvodnje hrane 117 (2014-2016 = 100) | 52,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 51,8 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 50,6 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 47,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 19,3 % BDP-a | 44,9 |
Poljoprivredno zemljište 38,5 % kopnene površine | 44,3 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 42,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 37,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 33,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 28,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 15,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 13,2 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 13,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 7,29 % BND-a | 12,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 12,4 |
Rizik od cunamija 1,1 od 10 | 11,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 9,0 |
Rizik od zemljotresa 0,4 od 10 | 4,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,65 % BND-a | 3,6 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Siromaštvo i razvijenost (83,0); Nezadovoljena potreba za kontracepcijom (76,6); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (76,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Starenje stanovništva (5,8).
Siromaštvo i razvijenost 8,3 od 10 | 83,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 31,1 % udatih žena od 15 do 49 godina | 76,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,6 od 10 | 76,0 |
Stopa aktivnosti 41,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 71,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 46,8 % svih smrtnih slučajeva | 68,4 |
Stopa fertiliteta 4,63 rođenja po ženi | 65,2 |
Rast prihoda domaćinstava -0,08 % godišnje | 63,3 |
Ekonomska i socijalna prava 2,02 od 5 (5 = najbolje) | 59,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 46,2 % stope aktivnosti muškaraca | 59,6 |
Stopa pismenosti odraslih 59,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 57,5 |
Korisnici interneta 45,8 % stanovništva | 55,7 |
Rast BDP-a 4,03 % godišnje | 55,0 |
Pristup električnoj energiji 50,3 % stanovništva | 52,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 47,2 % odraslih | 46,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 31,8 % stanovništva | 42,3 |
Zavisnost od pomoći 4,0 od 10 | 40,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,9 od 10 | 39,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,80 % svih prihoda | 33,8 |
Stopa nezaposlenosti 10,3 % radne snage | 28,1 |
Gini koeficijent 32,0 od 100 | 27,6 |
Očekivano trajanje života 68,7 godina | 26,3 |
Bezbednost hrane 2,4 od 10 | 24,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,07 (1 = podjednako) | 19,1 |
Pothranjenost 8,70 % stanovništva | 11,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,1 od 10 | 11,0 |
Izdaci za obrazovanje 31,9 % javne potrošnje | 8,9 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 36,9 na 1000 živorođenih | 8,4 |
Gustina naseljenosti 4,87 st./km² | 7,5 |
Starenje stanovništva 3,25 % stanovništva | 5,8 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 105 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (99,9); Naučni radovi (76,6); Kontrola korupcije (68,9); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (55,0); Politička stabilnost (63,1); Žene u parlamentu (63,5).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,01 % BDP-a | 99,9 |
Naučni radovi 5,43 na milion stanovnika | 76,6 |
Kontrola korupcije -0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,9 |
INFORM indeks upravljanja 6,8 od 10 | 68,0 |
Glas i odgovornost -0,90 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,0 |
Vladavina prava -0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,6 od 10 | 66,0 |
Efikasnost vlade -0,76 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,1 |
Kvalitet regulative -0,72 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,5 |
Fizička infrastruktura 6,4 od 10 | 64,0 |
Žene u parlamentu 23,3 % mesta | 63,5 |
Politička stabilnost -0,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,1 |
Komunikaciona infrastruktura 5,5 od 10 | 55,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (96,5); IKT infrastruktura (62,2).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 96,5 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 62,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 56,8 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 55,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Mauritanija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MRT BibTeX
@misc{criora_atlas_MRT_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mauritanija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MRT},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.