+4,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,7 °C → +4,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,0 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Mali: rizik 60 od 100, visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,9 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,7 od 10 | Suša | Visok | |
| 6,7 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,9 | Sukobi | Opasan | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 5,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+83 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 240 mm, pa će porast do 2080. biti oko 35 % godišnje sume.
74%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 71%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
16. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
48. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
16. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 4.164 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 99,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +46,5.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (99,0); Pristup čistim gorivima (98,7); Temperatura površine tla (90,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,1); Emisije CO2 po stanovniku (5,9).
Stepen-dani hlađenja 4.164 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 99,0 |
Pristup čistim gorivima 1,30 % stanovništva | 98,7 |
Temperatura površine tla 39,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 90,2 |
Rizik od rečnih poplava 7,9 od 10 | 79,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 56,8 µg/m³ | 58,7 |
Indeks suše (SPEI) -1,46 (ispod 0: suvlje nego obično) | 58,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 71,0 dan | 45,2 |
Udeo obnovljive električne energije 62,3 % ukupne proizvodnje | 37,7 |
Energetska intenzivnost 6,26 MJ po dolaru BDP-a | 29,6 |
Udeo obnovljive energije 71,1 % ukupne energije | 26,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,30 t CO2e po stanovniku | 5,9 |
Stepen-dani grejanja 12,2 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Poljoprivredni kapacitet (99,9); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 93,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 93,3 |
Zaštićena područja 7,50 % kopnene površine | 92,6 |
Šumska površina 10,9 % kopnene površine | 88,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 85,6 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 85,2 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 81,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 33,3 % BDP-a | 77,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 76,9 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 76,0 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 73,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 66,4 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 66,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 62,3 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 57,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 55,3 |
Ugrožene vrste sisara 14 vrsta | 50,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 50,0 |
Poljoprivredno zemljište 35,5 % kopnene površine | 40,7 |
Indeks proizvodnje hrane 136 (2014-2016 = 100) | 37,4 |
Projektovana promena podzemnih voda niska ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 36,6 |
Zavisnost od uvoza energije niska ranjivost Koliki deo energije se kupuje u inostranstvu. | 34,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 70,0 % vodnih tela | 30,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 15,5 % BND-a | 27,0 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 26,3 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 22,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 21,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 20,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 17,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 17,2 |
Iscrpljivanje šuma 2,34 % BND-a | 12,7 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 8,00 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 8,0 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (99,2); Siromaštvo i razvijenost (96,0); Stopa pismenosti odraslih (91,5); najmanje: Starenje stanovništva (3,4); Nedavni šokovi (4,0); Stopa nezaposlenosti (7,5).
Bolnički kreveti 0,25 na 1000 stanovnika | 99,2 |
Siromaštvo i razvijenost 9,6 od 10 | 96,0 |
Stopa pismenosti odraslih 35,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 91,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 60,6 % svih smrtnih slučajeva | 89,1 |
Rast prihoda domaćinstava -3,99 % godišnje | 87,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 20,0 % stanovništva | 85,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,0 od 10 | 80,0 |
Stopa fertiliteta 5,51 rođenje po ženi | 80,0 |
Korisnici interneta 36,8 % stanovništva | 65,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 45,5 % stanovništva | 60,5 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 23,9 % udatih žena od 15 do 49 godina | 55,1 |
Rast BDP-a 5,60 % godišnje | 53,7 |
Izdaci za obrazovanje 17,8 % javne potrošnje | 49,1 |
Pristup električnoj energiji 54,5 % stanovništva | 48,1 |
Zavisnost od pomoći 4,8 od 10 | 48,0 |
Ekonomska i socijalna prava 2,68 od 5 (5 = najbolje) | 46,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,5 od 10 | 45,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,0 od 10 | 40,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 65,2 % stope aktivnosti muškaraca | 39,9 |
Gini koeficijent 35,7 od 100 | 39,2 |
Očekivano trajanje života 60,7 godina | 38,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,60 % svih prihoda | 36,4 |
Upis u osnovnu školu 72,8 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 34,4 |
Stopa aktivnosti 68,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 31,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 33,3 % odraslih | 29,5 |
Bezbednost hrane 2,8 od 10 | 28,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,90 (1 = podjednako) | 28,0 |
Gustina naseljenosti 19,5 st./km² | 21,8 |
Pothranjenost 12,3 % stanovništva | 18,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 73,0 na 1000 živorođenih | 16,9 |
Stopa nezaposlenosti 2,83 % radne snage | 7,5 |
Nedavni šokovi 0,4 od 10 | 4,0 |
Starenje stanovništva 2,36 % stanovništva | 3,4 |
Rizik najviše podižu: Politička stabilnost (100,0); Izdaci za istraživanje i razvoj (97,8); Efikasnost vlade (77,4); najmanje: Žene u parlamentu (52,8); Fizička infrastruktura (59,0); Komunikaciona infrastruktura (64,0).
Politička stabilnost -2,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 100,0 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,15 % BDP-a | 97,8 |
Efikasnost vlade -1,37 na skali od -2,5 do +2,5 | 77,4 |
Naučni radovi 5,12 na milion stanovnika | 77,3 |
Glas i odgovornost -1,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,0 |
INFORM indeks upravljanja 7,4 od 10 | 74,0 |
Vladavina prava -1,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,9 od 10 | 69,0 |
Kontrola korupcije -0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,8 |
Kvalitet regulative -0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,2 |
Komunikaciona infrastruktura 6,4 od 10 | 64,0 |
Fizička infrastruktura 5,9 od 10 | 59,0 |
Žene u parlamentu 30,1 % mesta | 52,8 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (97,0); Lakoća poslovanja (73,6).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 97,0 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 73,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 64,4 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 40,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Mali: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MLI BibTeX
@misc{criora_atlas_MLI_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mali: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MLI},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.