+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,5 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,9 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Čad: rizik 64 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,1 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 7,3 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,5 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,3 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,0 | Sukobi | Opasan | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 7,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+199 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 210 mm, pa će porast do 2080. biti oko 95 % godišnje sume.
44%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 63%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
5,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 9, računajući od najbezbednije
53. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
21. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 4,61 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 95,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +20,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (95,4); Temperatura površine tla (90,7); Pristup čistim gorivima (90,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (1,1).
Udeo obnovljive električne energije 4,61 % ukupne proizvodnje | 95,4 |
Temperatura površine tla 39,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 90,7 |
Pristup čistim gorivima 9,70 % stanovništva | 90,3 |
Stepen-dani hlađenja 3.603 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 85,7 |
Rizik od rečnih poplava 8,1 od 10 | 81,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 49,1 µg/m³ | 50,0 |
Udeo obnovljive energije 70,0 % ukupne energije | 27,4 |
Energetska intenzivnost 4,20 MJ po dolaru BDP-a | 18,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 188 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 18,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 27,9 dana | 17,8 |
Indeks suše (SPEI) -0,29 (ispod 0: suvlje nego obično) | 11,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,14 t CO2e po stanovniku | 3,0 |
Stepen-dani grejanja 87,0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1,1 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 178 % više nego što troši | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Ekološki otisak (100,0); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 99,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 99,4 |
Šumska površina 3,16 % kopnene površine | 96,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 93,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 92,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 37,7 % BDP-a | 87,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 84,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 82,7 |
Zaštićena područja 21,0 % kopnene površine | 79,1 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 78,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 75,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 67,4 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 67,2 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 66,9 |
Projektovana promena podzemnih voda srednja ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 57,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 53,6 |
Ugrožene vrste sisara 16 vrsta | 52,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 51,8 |
Poljoprivredno zemljište 40,0 % kopnene površine | 45,9 |
Indeks proizvodnje hrane 130 (2014-2016 = 100) | 42,0 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 38,5 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 38,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 32,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 13,5 % BND-a | 23,6 |
Iscrpljivanje šuma 3,96 % BND-a | 21,6 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 21,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 18,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,35 % površine šuma | 13,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 13,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 4,29 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,3 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Bolnički kreveti (100,0); Bezbedna pijaća voda (99,7); najmanje: Stopa nezaposlenosti (2,6); Starenje stanovništva (2,7); Upis u osnovnu školu (14,6).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 0,15 na 1000 stanovnika | 100,0 |
Bezbedna pijaća voda 6,34 % stanovništva | 99,7 |
Siromaštvo i razvijenost 9,9 od 10 | 99,0 |
Stopa pismenosti odraslih 30,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 98,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 66,4 % svih smrtnih slučajeva | 97,8 |
Pristup sanitarnim uslovima 11,1 % stanovništva | 95,1 |
Pristup električnoj energiji 12,0 % stanovništva | 93,0 |
Korisnici interneta 12,6 % stanovništva | 89,8 |
Ekonomska i socijalna prava 0,53 od 5 (5 = najbolje) | 89,6 |
Stopa fertiliteta 6,03 rođenja po ženi | 88,7 |
Bezbednost hrane 8,4 od 10 | 84,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 30,2 % udatih žena od 15 do 49 godina | 73,9 |
Devojčice i dečaci u školi 0,75 (1 = podjednako) | 68,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 44,8 % stanovništva | 59,6 |
Rast prihoda domaćinstava 0,53 % godišnje | 59,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 5,8 od 10 | 58,0 |
Pothranjenost 32,0 % stanovništva | 54,9 |
Rast BDP-a 5,59 % godišnje | 53,7 |
Izdaci za obrazovanje 16,5 % javne potrošnje | 52,9 |
Očekivano trajanje života 55,2 godine | 46,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,90 % svih prihoda | 45,5 |
Stopa aktivnosti 59,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 45,0 |
Gini koeficijent 37,4 od 100 | 44,5 |
Zavisnost od pomoći 4,4 od 10 | 44,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 66,0 % stope aktivnosti muškaraca | 39,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,1 od 10 | 31,0 |
Nedavni šokovi 2,7 od 10 | 27,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 97,3 na 1000 živorođenih | 22,7 |
Gustina naseljenosti 15,3 st./km² | 19,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 21,4 % odraslih | 14,8 |
Upis u osnovnu školu 88,5 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 14,6 |
Starenje stanovništva 2,12 % stanovništva | 2,7 |
Stopa nezaposlenosti 1,06 % radne snage | 2,6 |
Rizik najviše podižu: Fizička infrastruktura (97,0); Naučni radovi (88,2); Pristup zdravstvenoj zaštiti (88,0); najmanje: Žene u parlamentu (47,4); Efikasnost vlade (71,1); Kvalitet regulative (72,1).
Fizička infrastruktura 9,7 od 10 | 97,0 |
Naučni radovi 1,56 na milion stanovnika | 88,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 8,8 od 10 | 88,0 |
Komunikaciona infrastruktura 8,5 od 10 | 85,0 |
Politička stabilnost -1,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 81,5 |
Glas i odgovornost -1,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,1 |
Vladavina prava -1,41 na skali od -2,5 do +2,5 | 78,2 |
Kontrola korupcije -1,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,8 |
INFORM indeks upravljanja 7,5 od 10 | 75,0 |
Kvalitet regulative -1,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,1 |
Efikasnost vlade -1,05 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,1 |
Žene u parlamentu 33,5 % mesta | 47,4 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (97,5); Lakoća poslovanja (89,4).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 97,5 |
Lakoća poslovanja veoma slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 89,4 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 71,0 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 63,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Čad: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TCD BibTeX
@misc{criora_atlas_TCD_2026,
author = {{Criora}},
title = {Čad: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TCD},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.