+4,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,5 °C → +4,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +3,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Avganistan: rizik 65 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,7 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 8,7 od 10 | Suša | Opasan | |
| 7,3 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,2 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,6 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše · rečne poplave
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,1 | Sukobi | Opasan | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+26 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 270 mm, pa će porast do 2080. biti oko 10 % godišnje sume.
56%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 56%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 20% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 9, računajući od najbezbednije
47. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
23. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 20,0 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 79,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +11,3.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (79,3); Rizik od rečnih poplava (73,0); Temperatura površine tla (72,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (3,9); Emisije CO2 po stanovniku (5,6).
Udeo obnovljive energije 20,0 % ukupne energije | 79,3 |
Rizik od rečnih poplava 7,3 od 10 | 73,0 |
Temperatura površine tla 30,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 72,3 |
Indeks suše (SPEI) -1,64 (ispod 0: suvlje nego obično) | 65,7 |
Pristup čistim gorivima 38,6 % stanovništva | 61,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 46,1 µg/m³ | 46,6 |
Stepen-dani grejanja 2.925 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 35,4 |
Stepen-dani hlađenja 1.142 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 27,1 |
Udeo obnovljive električne energije 78,2 % ukupne proizvodnje | 21,8 |
Energetska intenzivnost 2,94 MJ po dolaru BDP-a | 11,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,28 t CO2e po stanovniku | 5,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 6,20 dana | 3,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Kapacitet brana (98,8); Poljoprivredni kapacitet (98,1); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0).
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,1 |
Šumska površina 1,85 % kopnene površine | 98,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 97,3 |
Zaštićena područja 3,60 % kopnene površine | 96,5 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 88,3 |
Rizik od zemljotresa 8,7 od 10 | 87,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 84,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 84,6 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 82,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 34,7 % BDP-a | 80,7 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 80,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 77,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 72,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 71,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 70,2 |
Poljoprivredno zemljište 58,4 % kopnene površine | 67,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 66,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 65,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,5 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 64,1 |
Indeks proizvodnje hrane 111 (2014-2016 = 100) | 56,8 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 55,8 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 54,8 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 54,8 |
Ugrožene vrste sisara 12 vrsta | 47,8 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 43,9 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 42,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 28,7 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 28,2 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 20,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 19,6 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,3 |
Iscrpljivanje šuma 0,32 % BND-a | 1,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,34 % BND-a | 0,6 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Odnos polova na tržištu rada (100,0); Devojčice i dečaci u školi (100,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Starenje stanovništva (3,5); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (12,2).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 7,29 % stope aktivnosti muškaraca | 100,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,64 (1 = podjednako) | 100,0 |
Bolnički kreveti 0,35 na 1000 stanovnika | 98,4 |
Stopa pismenosti odraslih 37,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 89,2 |
Siromaštvo i razvijenost 8,9 od 10 | 89,0 |
Korisnici interneta 16,1 % stanovništva | 86,3 |
Pristup sanitarnim uslovima 24,8 % stanovništva | 80,4 |
Stopa aktivnosti 38,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 76,8 |
Bezbedna pijaća voda 30,6 % stanovništva | 73,9 |
Stopa fertiliteta 4,76 rođenja po ženi | 67,5 |
Bezbednost hrane 6,6 od 10 | 66,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 47,1 % stanovništva | 62,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 39,1 % svih smrtnih slučajeva | 56,9 |
Rast BDP-a 1,87 % godišnje | 56,6 |
Zavisnost od pomoći 5,3 od 10 | 53,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 48,6 % odraslih | 48,3 |
Pothranjenost 28,1 % stanovništva | 47,7 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,1 od 10 | 41,0 |
Nedavni šokovi 3,7 od 10 | 37,0 |
Stopa nezaposlenosti 13,4 % radne snage | 36,4 |
Gustina naseljenosti 63,6 st./km² | 34,9 |
Ekonomska i socijalna prava 3,25 od 5 (5 = najbolje) | 34,9 |
Očekivano trajanje života 66,3 godine | 29,9 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,2 od 10 | 22,0 |
Pristup električnoj energiji 85,3 % stanovništva | 15,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 53,0 na 1000 živorođenih | 12,2 |
Starenje stanovništva 2,43 % stanovništva | 3,5 |
Upis u osnovnu školu 112 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Glas i odgovornost (93,7); Politička stabilnost (90,9); Efikasnost vlade (89,4); najmanje: Žene u parlamentu (57,6); Fizička infrastruktura (60,0); Komunikaciona infrastruktura (66,0).
Glas i odgovornost -2,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 93,7 |
Politička stabilnost -2,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 90,9 |
Efikasnost vlade -1,97 na skali od -2,5 do +2,5 | 89,4 |
INFORM indeks upravljanja 8,7 od 10 | 87,0 |
Vladavina prava -1,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 87,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 8,0 od 10 | 80,0 |
Naučni radovi 4,17 na milion stanovnika | 79,4 |
Kvalitet regulative -1,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 78,7 |
Kontrola korupcije -1,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,1 |
Smanjenje rizika od katastrofa 7,1 od 10 | 71,0 |
Komunikaciona infrastruktura 6,6 od 10 | 66,0 |
Fizička infrastruktura 6,0 od 10 | 60,0 |
Žene u parlamentu 27,0 % mesta | 57,6 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (93,6); Lakoća poslovanja (78,6).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 93,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 78,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 70,0 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 29,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Avganistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/AFG BibTeX
@misc{criora_atlas_AFG_2026,
author = {{Criora}},
title = {Avganistan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/AFG},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.