+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,5 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Nepal: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,8 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 6,9 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,0 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,2 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,1 | Sukobi | Visok | |
| 3,7 | Suša | Nizak | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+438 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.120 mm, pa će porast do 2080. biti oko 21 % godišnje sume.
36%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 36%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 37% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 9, računajući od najbezbednije
31. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
18. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 6,9 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 69,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +18,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (69,0); Pristup čistim gorivima (57,3); Temperatura površine tla (54,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (6,7); Emisije CO2 po stanovniku (9,7).
Rizik od rečnih poplava 6,9 od 10 | 69,0 |
Pristup čistim gorivima 42,7 % stanovništva | 57,3 |
Temperatura površine tla 22,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 54,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 45,7 µg/m³ | 46,2 |
Potrošnja energije po stanovniku 443 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 33,6 |
Stepen-dani grejanja 2.687 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 32,5 |
Uvoz energije 27,4 % potrošnje energije | 27,4 |
Energetska intenzivnost 5,63 MJ po dolaru BDP-a | 26,1 |
Udeo obnovljive energije 73,7 % ukupne energije | 23,5 |
Stepen-dani hlađenja 936 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 22,3 |
Udeo obnovljive električne energije 84,0 % ukupne proizvodnje | 16,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 17,6 dana | 11,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,54 t CO2e po stanovniku | 9,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,17 (ispod 0: suvlje nego obično) | 6,7 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,00 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana smrtnost povezana sa klimom (100,0); Kapacitet brana (99,9); Rizik od zemljotresa (98,0); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,9 |
Rizik od zemljotresa 9,8 od 10 | 98,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 94,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 92,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 91,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 88,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 82,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 82,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 77,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 76,5 |
Zaštićena područja 23,6 % kopnene površine | 76,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 74,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 72,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 68,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 67,1 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 64,2 |
Ugrožene vrste sisara 30 vrsta | 64,1 |
Šumska površina 41,6 % kopnene površine | 56,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 21,9 % BDP-a | 50,8 |
Indeks proizvodnje hrane 123 (2014-2016 = 100) | 47,6 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 46,5 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 43,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 40,4 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 35,8 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 31,0 |
Poljoprivredno zemljište 26,1 % kopnene površine | 29,8 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 28,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 28,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 23,5 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 22,5 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 8,31 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 8,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 5,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 3,7 |
Iscrpljivanje šuma 0,49 % BND-a | 2,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,05 % površine šuma | 2,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,49 % BND-a | 0,9 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (96,9); Bezbedna pijaća voda (88,9); Stopa aktivnosti (71,6); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (5,2); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (5,6).
Bolnički kreveti 0,54 na 1000 stanovnika | 96,9 |
Bezbedna pijaća voda 16,5 % stanovništva | 88,9 |
Stopa aktivnosti 41,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 71,6 |
Izdaci za obrazovanje 10,8 % javne potrošnje | 69,3 |
Siromaštvo i razvijenost 6,5 od 10 | 65,0 |
Korisnici interneta 46,3 % stanovništva | 55,2 |
Rast BDP-a 4,43 % godišnje | 54,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 51,9 % stope aktivnosti muškaraca | 53,7 |
Pristup sanitarnim uslovima 53,4 % stanovništva | 49,8 |
Zavisnost od pomoći 4,9 od 10 | 49,0 |
Gustina naseljenosti 207 st./km² | 48,4 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 20,8 % udatih žena od 15 do 49 godina | 45,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 31,3 % svih smrtnih slučajeva | 45,1 |
Stopa pismenosti odraslih 68,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 44,5 |
Nedavni šokovi 4,0 od 10 | 40,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,7 od 10 | 37,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,0 od 10 | 30,0 |
Stopa nezaposlenosti 10,5 % radne snage | 28,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 20,3 % stanovništva | 27,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 30,9 % odraslih | 26,5 |
Očekivano trajanje života 70,6 godina | 23,4 |
Ekonomska i socijalna prava 3,85 od 5 (5 = najbolje) | 22,9 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,70 % svih prihoda | 22,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,2 od 10 | 22,0 |
Gini koeficijent 30,0 od 100 | 21,3 |
Stopa fertiliteta 1,96 rođenja po ženi | 20,7 |
Starenje stanovništva 6,62 % stanovništva | 15,1 |
Bezbednost hrane 1,5 od 10 | 15,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,95 (1 = podjednako) | 12,5 |
Pristup električnoj energiji 94,0 % stanovništva | 6,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 25,1 na 1000 živorođenih | 5,6 |
Pothranjenost 5,30 % stanovništva | 5,2 |
Upis u osnovnu školu 129 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smanjenje rizika od katastrofa (73,0); INFORM indeks upravljanja (67,0); Kontrola korupcije (65,5); najmanje: Fizička infrastruktura (38,0); Komunikaciona infrastruktura (40,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (47,0).
Smanjenje rizika od katastrofa 7,3 od 10 | 73,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,7 od 10 | 67,0 |
Kontrola korupcije -0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,5 |
Efikasnost vlade -0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,4 |
Kvalitet regulative -0,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,1 |
Politička stabilnost -0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,9 |
Vladavina prava -0,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,1 |
Glas i odgovornost -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,4 |
Naučni radovi 57,2 na milion stanovnika | 49,0 |
Žene u parlamentu 33,1 % mesta | 48,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,7 od 10 | 47,0 |
Komunikaciona infrastruktura 4,0 od 10 | 40,0 |
Fizička infrastruktura 3,8 od 10 | 38,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,7); Obrazovanje (87,3); Lakoća poslovanja (60,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,7 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 87,3 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 60,9 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 58,3 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 38,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Nepal: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NPL BibTeX
@misc{criora_atlas_NPL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Nepal: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/NPL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.