+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Senegal: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,3 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,3 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 6,1 od 10 | Suša | Visok | |
| 5,5 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše · priobalne poplave · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,9 | Cunami | Nizak | |
| 3,2 | Sukobi | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 21,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-143 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 570 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 25 % godišnje sume.
73%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 40%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 17% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Dakar ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
22. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
23. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 3.982 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 94,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +42,2.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (94,7); Udeo obnovljive električne energije (86,7); Temperatura površine tla (85,8); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (1,1); Zaštita obale prirodnim staništima (12,5).
Stepen-dani hlađenja 3.982 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 94,7 |
Udeo obnovljive električne energije 13,3 % ukupne proizvodnje | 86,7 |
Temperatura površine tla 37,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 85,8 |
Uvoz energije 69,0 % potrošnje energije | 69,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 63,7 µg/m³ | 66,6 |
Pristup čistim gorivima 34,8 % stanovništva | 65,2 |
Udeo obnovljive energije 35,4 % ukupne energije | 63,3 |
Rizik od rečnih poplava 6,3 od 10 | 63,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 63,0 dana | 40,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 291 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 26,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,60 (ispod 0: suvlje nego obično) | 23,9 |
Energetska intenzivnost 3,58 MJ po dolaru BDP-a | 14,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,77 t CO2e po stanovniku | 12,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 87,5 od 100 | 12,5 |
Udeo uglja u električnoj energiji 1,13 % ukupne proizvodnje | 1,1 |
Stepen-dani grejanja 0,03 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (99,6); Poljoprivredni kapacitet (99,3); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (98,4); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,1); Rizik od zemljotresa (1,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 98,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 88,2 |
Zaštićena područja 16,6 % kopnene površine | 83,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 71,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 68,5 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 65,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 62,0 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 61,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 60,0 |
Ugrožene vrste sisara 21 vrsta | 57,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 56,9 |
Poljoprivredno zemljište 49,4 % kopnene površine | 56,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 56,7 |
Šumska površina 41,3 % kopnene površine | 56,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 44,4 % vodnih tela | 55,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 51,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 51,8 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 48,2 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 46,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 44,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 42,4 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 42,1 |
Rizik od cunamija 3,9 od 10 | 39,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 16,6 % BDP-a | 38,6 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 34,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 33,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 32,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 31,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 29,9 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 24,5 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 16,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 16,3 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 13,2 |
Indeks proizvodnje hrane 177 (2014-2016 = 100) | 4,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,29 % BND-a | 4,0 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,1 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (95,6); Siromaštvo i razvijenost (81,0); Bezbedna pijaća voda (77,5); najmanje: Nedavni šokovi (1,0); Pothranjenost (4,8); Starenje stanovništva (6,9).
Bolnički kreveti 0,71 na 1000 stanovnika | 95,6 |
Siromaštvo i razvijenost 8,1 od 10 | 81,0 |
Bezbedna pijaća voda 27,2 % stanovništva | 77,5 |
Pristup sanitarnim uslovima 30,1 % stanovništva | 74,8 |
Stopa pismenosti odraslih 50,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 70,6 |
Rast prihoda domaćinstava -1,09 % godišnje | 69,4 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 39,0 % svih smrtnih slučajeva | 56,7 |
Stopa aktivnosti 53,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 54,3 |
Rast BDP-a 6,68 % godišnje | 52,9 |
Stopa fertiliteta 3,77 rođenja po ženi | 50,9 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 37,5 % stanovništva | 49,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,18 (1 = podjednako) | 48,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 58,2 % stope aktivnosti muškaraca | 47,2 |
Ekonomska i socijalna prava 2,81 od 5 (5 = najbolje) | 43,8 |
Korisnici interneta 60,1 % stanovništva | 41,0 |
Gini koeficijent 36,2 od 100 | 40,8 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 19,1 % udatih žena od 15 do 49 godina | 40,7 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,30 % svih prihoda | 40,3 |
Izdaci za obrazovanje 20,9 % javne potrošnje | 40,3 |
Gustina naseljenosti 93,9 st./km² | 39,4 |
Zavisnost od pomoći 3,9 od 10 | 39,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,8 od 10 | 38,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,2 od 10 | 32,0 |
Pristup električnoj energiji 74,2 % stanovništva | 27,3 |
Očekivano trajanje života 68,9 godina | 26,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 30,2 % odraslih | 25,7 |
Bezbednost hrane 1,9 od 10 | 19,0 |
Upis u osnovnu školu 85,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 18,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,6 od 10 | 16,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 36,5 na 1000 živorođenih | 8,3 |
Stopa nezaposlenosti 2,74 % radne snage | 7,2 |
Starenje stanovništva 3,65 % stanovništva | 6,9 |
Pothranjenost 5,10 % stanovništva | 4,8 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Pristup zdravstvenoj zaštiti (60,0); Naučni radovi (58,8); Kvalitet regulative (55,3); najmanje: Žene u parlamentu (35,4); Efikasnost vlade (45,0); Komunikaciona infrastruktura (45,0).
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,0 od 10 | 60,0 |
Naučni radovi 25,5 na milion stanovnika | 58,8 |
Kvalitet regulative -0,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,3 |
Vladavina prava -0,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,9 |
Politička stabilnost -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,3 |
Fizička infrastruktura 5,2 od 10 | 52,0 |
INFORM indeks upravljanja 5,0 od 10 | 50,0 |
Kontrola korupcije 0,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,0 |
Glas i odgovornost 0,16 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,8 |
Komunikaciona infrastruktura 4,5 od 10 | 45,0 |
Efikasnost vlade 0,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,0 |
Žene u parlamentu 41,2 % mesta | 35,4 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (90,9); Lakoća poslovanja (73,5).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 90,9 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 73,5 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 57,2 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 55,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Senegal: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SEN BibTeX
@misc{criora_atlas_SEN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Senegal: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SEN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.