+3,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +3,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Libija: rizik 50 od 100, srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,4 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 5,4 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti























Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave, cunamiji.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,4 | Sukobi | Visok | |
| 3,3 | Epidemije | Nizak | |
| 1,4 | Zemljotres | Slab | |
| 0,6 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,6 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-6 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 20 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 35 % godišnje sume.
97%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 95%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 6, računajući od najbezbednije
20. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
47. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,02 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Udeo obnovljive energije (96,8); Temperatura površine tla (84,3); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (1,0).
Udeo obnovljive električne energije 0,02 % ukupne proizvodnje | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 3,10 % ukupne energije | 96,8 |
Temperatura površine tla 36,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 84,3 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.662 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 66,0 |
Stepen-dani hlađenja 2.530 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 60,2 |
Indeks suše (SPEI) -1,49 (ispod 0: suvlje nego obično) | 59,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 8,66 t CO2e po stanovniku | 51,2 |
Zaštita obale prirodnim staništima 64,1 od 100 | 35,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 33,0 µg/m³ | 31,8 |
Energetska intenzivnost 5,26 MJ po dolaru BDP-a | 24,0 |
Rizik od rečnih poplava 0,6 od 10 | 6,0 |
Stepen-dani grejanja 479 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 5,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,63 dana | 1,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 250 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,2); Iscrpljivanje šuma (0,4).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 817 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Šumska površina 0,12 % kopnene površine | 99,9 |
Zaštićena područja 0,20 % kopnene površine | 99,9 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 99,6 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,1 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 86,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 84,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 78,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 71,6 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 68,4 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 106 (2014-2016 = 100) | 61,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 59,9 |
Rizik od cunamija 5,4 od 10 | 54,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 47,1 |
Ugrožene vrste sisara 11 vrsta | 46,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 44,8 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 43,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 41,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 34,5 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 34,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 13,6 % BND-a | 23,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 23,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 20,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 16,7 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,5 |
Rizik od zemljotresa 1,4 od 10 | 14,0 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 13,1 |
Poljoprivredno zemljište 8,72 % kopnene površine | 9,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,39 % BDP-a | 5,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 5,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 3,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 2,3 |
Iscrpljivanje šuma 0,08 % BND-a | 0,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (91,0); Pristup sanitarnim uslovima (83,7); Bolnički kreveti (73,8); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (2,0); Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (5,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,1 od 10 | 91,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 21,7 % stanovništva | 83,7 |
Bolnički kreveti 3,50 na 1000 stanovnika | 73,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 67,6 % odraslih | 71,9 |
Stopa aktivnosti 51,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 57,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 52,8 % stope aktivnosti muškaraca | 52,8 |
Stopa nezaposlenosti 18,8 % radne snage | 51,3 |
Rast BDP-a 13,4 % godišnje | 47,7 |
Bezbednost hrane 4,6 od 10 | 46,0 |
Siromaštvo i razvijenost 3,4 od 10 | 34,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 21,8 % svih smrtnih slučajeva | 31,0 |
Pristup električnoj energiji 73,2 % stanovništva | 28,3 |
Stopa fertiliteta 2,30 rođenja po ženi | 26,3 |
Pothranjenost 16,5 % stanovništva | 26,1 |
Zavisnost od pomoći 2,6 od 10 | 26,0 |
Očekivano trajanje života 71,1 godina | 22,7 |
Korisnici interneta 82,0 % stanovništva | 18,6 |
Ekonomska i socijalna prava 4,13 od 5 (5 = najbolje) | 17,3 |
Starenje stanovništva 5,19 % stanovništva | 11,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,9 od 10 | 9,0 |
Gustina naseljenosti 4,15 st./km² | 6,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,80 na 1000 živorođenih | 2,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Politička stabilnost (86,7); Kvalitet regulative (83,3); INFORM indeks upravljanja (83,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (15,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (37,0); Fizička infrastruktura (39,0).
Politička stabilnost -1,84 na skali od -2,5 do +2,5 | 86,7 |
Kvalitet regulative -1,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,3 |
INFORM indeks upravljanja 8,3 od 10 | 83,0 |
Vladavina prava -1,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,0 |
Kontrola korupcije -1,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 80,6 |
Efikasnost vlade -1,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,8 |
Glas i odgovornost -1,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 78,8 |
Žene u parlamentu 16,5 % mesta | 74,2 |
Naučni radovi 56,5 na milion stanovnika | 49,1 |
Fizička infrastruktura 3,9 od 10 | 39,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,7 od 10 | 37,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,5 od 10 | 15,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,8); Obrazovanje (64,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,8 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 64,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 53,2 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 49,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Libija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LBY BibTeX
@misc{criora_atlas_LBY_2026,
author = {{Criora}},
title = {Libija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LBY},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.