+4,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +4,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,3 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Alžir: rizik 49 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,8 od 10 | Zemljotres | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,5 | Sukobi | Visok | |
| 3,8 | Suša | Nizak | |
| 3,6 | Rečna poplava | Nizak | |
| 3,6 | Epidemije | Nizak | |
| 1,4 | Cunami | Slab | |
| 0,7 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,8 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-12 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 70 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 19 % godišnje sume.
96%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 87%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 6, računajući od najbezbednije
18. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
45. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 0,10 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 99,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +24,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (99,9); Udeo obnovljive električne energije (99,1); Temperatura površine tla (88,3); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,3).
Udeo obnovljive energije 0,10 % ukupne energije | 99,9 |
Udeo obnovljive električne energije 0,91 % ukupne proizvodnje | 99,1 |
Temperatura površine tla 38,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 88,3 |
Indeks suše (SPEI) -2,03 (ispod 0: suvlje nego obično) | 81,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.005 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 71,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.503 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 55,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,98 t CO2e po stanovniku | 36,2 |
Rizik od rečnih poplava 3,6 od 10 | 36,0 |
Energetska intenzivnost 5,61 MJ po dolaru BDP-a | 26,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 25,6 µg/m³ | 23,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 31,3 dana | 20,0 |
Stepen-dani grejanja 428 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 5,2 |
Zaštita obale prirodnim staništima 97,0 od 100 | 3,0 |
Pristup čistim gorivima 99,7 % stanovništva | 0,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 129 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,1).
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 145 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Šumska površina 0,83 % kopnene površine | 99,1 |
Zaštićena područja 4,40 % kopnene površine | 95,7 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 95,7 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 95,2 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 86,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 84,7 |
Rizik od zemljotresa 7,8 od 10 | 78,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 74,4 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 73,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 70,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 111 (2014-2016 = 100) | 57,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 56,1 |
Ugrožene vrste sisara 15 vrsta | 51,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 50,6 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 43,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 14,0 % BDP-a | 32,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 31,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 30,5 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 29,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 28,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 26,6 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 23,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 12,8 % BND-a | 22,3 |
Poljoprivredno zemljište 17,4 % kopnene površine | 19,7 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 17,3 |
Rizik od cunamija 1,4 od 10 | 14,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 13,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 11,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,27 % površine šuma | 11,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 10,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 7,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 3,6 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,1 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Odnos polova na tržištu rada (85,5); Stopa aktivnosti (67,3); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (61,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 21,3 % stope aktivnosti muškaraca | 85,5 |
Stopa aktivnosti 44,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 67,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,1 od 10 | 61,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 57,6 % odraslih | 59,5 |
Izdaci za obrazovanje 15,5 % javne potrošnje | 55,6 |
Rast BDP-a 3,82 % godišnje | 55,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 62,5 % stanovništva | 40,1 |
Stopa fertiliteta 2,72 rođenja po ženi | 33,5 |
Bezbedna pijaća voda 69,0 % stanovništva | 33,0 |
Stopa nezaposlenosti 11,6 % radne snage | 31,7 |
Siromaštvo i razvijenost 2,7 od 10 | 27,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 14,1 % udatih žena od 15 do 49 godina | 25,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,1 % svih smrtnih slučajeva | 24,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,82 od 5 (5 = najbolje) | 23,5 |
Korisnici interneta 77,4 % stanovništva | 23,2 |
Gustina naseljenosti 19,4 st./km² | 21,7 |
Starenje stanovništva 6,81 % stanovništva | 15,7 |
Očekivano trajanje života 76,5 godina | 14,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,2 od 10 | 12,0 |
Zavisnost od pomoći 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 21,6 na 1000 živorođenih | 4,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Bezbednost hrane 0,2 od 10 | 2,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 105 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (93,1); Žene u parlamentu (87,7); Prijave patenata (76,7); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (26,0); Smanjenje rizika od katastrofa (31,0); Naučni radovi (35,7).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,44 % BDP-a | 93,1 |
Žene u parlamentu 7,86 % mesta | 87,7 |
Prijave patenata 5,99 na milion stanovnika | 76,7 |
Glas i odgovornost -1,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,7 |
Kvalitet regulative -0,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,8 |
Politička stabilnost -0,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,3 |
Vladavina prava -0,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,1 od 10 | 61,0 |
Kontrola korupcije -0,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,6 |
Efikasnost vlade -0,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,9 |
Fizička infrastruktura 4,2 od 10 | 42,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,9 od 10 | 39,0 |
Naučni radovi 167 na milion stanovnika | 35,7 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,1 od 10 | 31,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,6 od 10 | 26,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (97,1); Lakoća poslovanja (67,6); Obrazovanje (67,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 97,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 67,6 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 67,4 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 47,8 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 47,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Alžir: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/DZA BibTeX
@misc{criora_atlas_DZA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Alžir: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/DZA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.