+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Angola: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,8 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,6 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,2 | Sukobi | Opasan | |
| 3,9 | Rečna poplava | Nizak | |
| 3,7 | Suša | Nizak | |
| 3,5 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 29,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+53 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.070 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
31%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 27%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 28% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 9, računajući od najbezbednije
21. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
22. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 30,3 °C za 2021. godinu. To je rizik 71,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +6,2.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (71,2); Pristup čistim gorivima (49,8); Udeo obnovljive energije (45,1); najmanje: Uvoz energije (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Temperatura površine tla 30,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 71,2 |
Pristup čistim gorivima 50,2 % stanovništva | 49,8 |
Udeo obnovljive energije 52,9 % ukupne energije | 45,1 |
Stepen-dani hlađenja 1.730 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 41,1 |
Rizik od rečnih poplava 3,9 od 10 | 39,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 449 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 33,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 25,1 µg/m³ | 22,9 |
Zaštita obale prirodnim staništima 79,5 od 100 | 20,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,74 t CO2e po stanovniku | 12,5 |
Energetska intenzivnost 3,10 MJ po dolaru BDP-a | 11,9 |
Udeo obnovljive električne energije 91,2 % ukupne proizvodnje | 8,8 |
Stepen-dani grejanja 15,1 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,09 dana | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,17 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 354 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Poljoprivredni kapacitet (99,4); Kapacitet brana (93,5); najmanje: Rizik od cunamija (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,3); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (0,7).
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,4 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 93,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 93,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 92,6 |
Zaštićena područja 7,70 % kopnene površine | 92,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 90,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 88,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 82,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 74,4 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 73,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 72,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 69,4 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 69,0 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 68,4 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 65,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 63,3 |
Projektovana promena hidroenergije visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 61,9 |
Ugrožene vrste sisara 24 vrste | 60,0 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 59,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 55,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 53,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 22,1 % BDP-a | 51,2 |
Indeks proizvodnje hrane 124 (2014-2016 = 100) | 46,9 |
Šumska površina 52,1 % kopnene površine | 45,1 |
Poljoprivredno zemljište 36,9 % kopnene površine | 42,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 23,3 % BND-a | 40,6 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 33,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 31,6 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 75,3 % vodnih tela | 24,8 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 24,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 24,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 24,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,60 % površine šuma | 21,8 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 20,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 15,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 9,3 |
Iscrpljivanje šuma 0,74 % BND-a | 4,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,87 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,9 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (95,3); Gini koeficijent (88,1); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (85,7); najmanje: Zavisnost od pomoći (1,0); Starenje stanovništva (4,8); Odnos polova na tržištu rada (10,8).
Bolnički kreveti 0,75 na 1000 stanovnika | 95,3 |
Gini koeficijent 51,3 od 100 | 88,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 3,80 % svih prihoda | 85,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 56,4 % svih smrtnih slučajeva | 82,8 |
Izdaci za obrazovanje 6,52 % javne potrošnje | 81,4 |
Siromaštvo i razvijenost 7,8 od 10 | 78,0 |
Stopa fertiliteta 5,05 rođenja po ženi | 72,3 |
Korisnici interneta 40,7 % stanovništva | 61,0 |
Ekonomska i socijalna prava 1,96 od 5 (5 = najbolje) | 60,8 |
Rast BDP-a 3,13 % godišnje | 55,6 |
Pristup električnoj energiji 51,1 % stanovništva | 51,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,8 od 10 | 48,0 |
Bezbednost hrane 4,7 od 10 | 47,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,7 od 10 | 47,0 |
Stopa pismenosti odraslih 68,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 45,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 32,3 % stanovništva | 43,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,0 od 10 | 40,0 |
Stopa nezaposlenosti 14,1 % radne snage | 38,5 |
Pothranjenost 22,5 % stanovništva | 37,2 |
Očekivano trajanje života 64,8 godina | 32,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 31,8 % odraslih | 27,6 |
Gustina naseljenosti 29,5 st./km² | 26,3 |
Stopa aktivnosti 75,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 20,5 |
Nedavni šokovi 1,9 od 10 | 19,0 |
Upis u osnovnu školu 86,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 16,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 49,0 na 1000 živorođenih | 11,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 93,2 % stope aktivnosti muškaraca | 10,8 |
Starenje stanovništva 2,89 % stanovništva | 4,8 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (99,9); Naučni radovi (89,8); Smanjenje rizika od katastrofa (75,0); najmanje: Žene u parlamentu (38,7); Komunikaciona infrastruktura (58,0); Politička stabilnost (58,8).
Prijave patenata 0,06 na milion stanovnika | 99,9 |
Naučni radovi 1,26 na milion stanovnika | 89,8 |
Smanjenje rizika od katastrofa 7,5 od 10 | 75,0 |
Vladavina prava -1,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,5 |
Fizička infrastruktura 7,2 od 10 | 72,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,0 od 10 | 70,0 |
Glas i odgovornost -1,00 na skali od -2,5 do +2,5 | 70,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,7 od 10 | 67,0 |
Kvalitet regulative -0,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,9 |
Efikasnost vlade -0,71 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,2 |
Kontrola korupcije -0,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,6 |
Politička stabilnost -0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,8 |
Komunikaciona infrastruktura 5,8 od 10 | 58,0 |
Žene u parlamentu 39,1 % mesta | 38,7 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (100,0); Obrazovanje (94,1); Lakoća poslovanja (75,2).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 100,0 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 94,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 75,2 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 63,8 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 59,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Angola: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/AGO BibTeX
@misc{criora_atlas_AGO_2026,
author = {{Criora}},
title = {Angola: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/AGO},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.