+2,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sao Tome i Principe: rizik 41 od 100, srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,7 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,6 od 10).
Mapa opasnosti





























+25 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,1 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+389 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 6 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.080 mm, pa će porast do 2080. biti oko 36 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 58% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 9, računajući od najbezbednije
4. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
2. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 4,60 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 95,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +86,8.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (95,4); Udeo obnovljive električne energije (93,9); Stepen-dani hlađenja (70,6); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Pristup čistim gorivima 4,60 % stanovništva | 95,4 |
Udeo obnovljive električne energije 6,06 % ukupne proizvodnje | 93,9 |
Stepen-dani hlađenja 2.970 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 70,6 |
Temperatura površine tla 25,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 61,5 |
Udeo obnovljive energije 42,5 % ukupne energije | 55,9 |
Indeks suše (SPEI) -0,70 (ispod 0: suvlje nego obično) | 28,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 27,3 µg/m³ | 25,4 |
Energetska intenzivnost 3,64 MJ po dolaru BDP-a | 15,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,63 t CO2e po stanovniku | 11,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 98,1 od 100 | 1,9 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,41 dan | 0,9 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Zaštićena područja (99,9); Pripremljenost za katastrofe (97,4); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Zaštićena područja bioma (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,20 % kopnene površine | 99,9 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 97,4 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,7 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 95,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 91,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 87,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 84,2 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 83,1 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 77,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 75,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 69,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 68,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 68,3 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 66,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 107 (2014-2016 = 100) | 60,1 |
Poljoprivredno zemljište 44,8 % kopnene površine | 51,5 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 50,6 |
Šumska površina 52,1 % kopnene površine | 45,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 44,6 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 42,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 37,6 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 37,2 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 33,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 32,3 |
Ugrožene vrste sisara 4 vrste | 30,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 12,5 % BDP-a | 29,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,2 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 16,9 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 12,3 |
Iscrpljivanje šuma 1,86 % BND-a | 10,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,86 % BND-a | 3,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,88 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,9 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stopa aktivnosti (99,6); Bolnički kreveti (78,4); Pristup sanitarnim uslovima (69,8); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (2,9).
Stopa aktivnosti 23,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 99,6 |
Bolnički kreveti 2,91 na 1000 stanovnika | 78,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 34,7 % stanovništva | 69,8 |
Bezbedna pijaća voda 36,7 % stanovništva | 67,4 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 27,1 % udatih žena od 15 do 49 godina | 64,6 |
Bezbednost hrane 6,4 od 10 | 64,0 |
Zavisnost od pomoći 6,1 od 10 | 61,0 |
Siromaštvo i razvijenost 5,8 od 10 | 58,0 |
Ekonomska i socijalna prava 2,11 od 5 (5 = najbolje) | 57,8 |
Rast BDP-a 1,03 % godišnje | 57,3 |
Gustina naseljenosti 240 st./km² | 50,1 |
Izdaci za obrazovanje 18,1 % javne potrošnje | 48,3 |
Stopa fertiliteta 3,60 rođenja po ženi | 48,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 31,5 % svih smrtnih slučajeva | 45,5 |
Korisnici interneta 59,1 % stanovništva | 42,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 42,6 % odraslih | 41,0 |
Pothranjenost 17,4 % stanovništva | 27,7 |
Stopa nezaposlenosti 9,13 % radne snage | 24,8 |
Očekivano trajanje života 69,9 godina | 24,5 |
Pristup električnoj energiji 81,3 % stanovništva | 19,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,9 od 10 | 19,0 |
Stopa pismenosti odraslih 87,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,9 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,1 od 10 | 11,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 95,0 % stope aktivnosti muškaraca | 9,0 |
Starenje stanovništva 3,94 % stanovništva | 7,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 13,6 na 1000 živorođenih | 2,9 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (77,2); Kvalitet regulative (68,8); Efikasnost vlade (65,3); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (37,0); Politička stabilnost (39,1); Fizička infrastruktura (45,0).
Žene u parlamentu 14,5 % mesta | 77,2 |
Kvalitet regulative -0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,8 |
Efikasnost vlade -0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,3 |
Naučni radovi 16,8 na milion stanovnika | 63,9 |
INFORM indeks upravljanja 6,0 od 10 | 60,0 |
Vladavina prava -0,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,2 od 10 | 52,0 |
Kontrola korupcije 0,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,4 |
Glas i odgovornost 0,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,1 |
Fizička infrastruktura 4,5 od 10 | 45,0 |
Politička stabilnost 0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,1 |
Komunikaciona infrastruktura 3,7 od 10 | 37,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (92,4); Lakoća poslovanja (71,3).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 92,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 71,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 58,0 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 44,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sao Tome i Principe: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/STP BibTeX
@misc{criora_atlas_STP_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sao Tome i Principe: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/STP},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.