+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,7 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,0 °C → +2,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Namibija: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,4 od 10 | Suša | Opasan | |
| 5,1 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,8 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (7,7 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,2 | Priobalna poplava | Slab | |
| 1,0 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 4,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-4 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 450 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 1 % godišnje sume.
94%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 91%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 5, računajući od najbezbednije
11. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
9. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 34,9 °C za 2021. godinu. To je rizik 80,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +15,7.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (80,7); Udeo obnovljive energije (68,9); Uvoz energije (60,5); najmanje: Zaštita obale prirodnim staništima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (1,6).
Temperatura površine tla 34,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 80,7 |
Udeo obnovljive energije 30,0 % ukupne energije | 68,9 |
Uvoz energije 60,5 % potrošnje energije | 60,5 |
Pristup čistim gorivima 48,0 % stanovništva | 52,0 |
Rizik od rečnih poplava 5,1 od 10 | 51,0 |
Stepen-dani hlađenja 1.878 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 44,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 697 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 41,8 |
Indeks suše (SPEI) -0,90 (ispod 0: suvlje nego obično) | 36,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,20 t CO2e po stanovniku | 17,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 20,0 µg/m³ | 17,1 |
Energetska intenzivnost 3,45 MJ po dolaru BDP-a | 13,9 |
Udeo obnovljive električne energije 93,4 % ukupne proizvodnje | 6,6 |
Stepen-dani grejanja 250 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 3,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 1,59 % ukupne proizvodnje | 1,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 100 od 100 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Poljoprivredni kapacitet (93,6); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Zaštićena područja bioma (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,6 |
Šumska površina 7,81 % kopnene površine | 91,8 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 86,6 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 86,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 84,6 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 83,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 82,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 80,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 76,3 |
Zaštićena područja 24,4 % kopnene površine | 75,7 |
Projektovana promena hidroenergije visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 68,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 65,6 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 60,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 56,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 56,4 |
Poljoprivredno zemljište 47,1 % kopnene površine | 54,3 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 53,4 |
Ugrožene vrste sisara 15 vrsta | 51,7 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 46,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 41,8 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 40,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 38,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 63,0 % vodnih tela | 37,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 29,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 20,6 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 17,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 7,29 % BDP-a | 16,9 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 15,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 14,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 3,06 % BND-a | 5,3 |
Iscrpljivanje šuma 0,88 % BND-a | 4,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 2,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 1,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 1,1 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,31 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Ekonomska i socijalna prava (86,5); Smrtnost od zaraznih bolesti (82,4); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Gustina naseljenosti (4,7); Starenje stanovništva (7,3).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Ekonomska i socijalna prava 0,68 od 5 (5 = najbolje) | 86,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 56,1 % svih smrtnih slučajeva | 82,4 |
Siromaštvo i razvijenost 6,9 od 10 | 69,0 |
Rast BDP-a 1,73 % godišnje | 56,7 |
Bezbednost hrane 5,3 od 10 | 53,0 |
Stopa nezaposlenosti 19,3 % radne snage | 52,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,9 od 10 | 49,0 |
Pristup električnoj energiji 56,7 % stanovništva | 45,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,5 od 10 | 45,0 |
Stopa aktivnosti 60,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 44,2 |
Stopa fertiliteta 3,21 rođenje po ženi | 41,6 |
Korisnici interneta 64,9 % stanovništva | 36,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 36,5 % odraslih | 33,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,0 od 10 | 30,0 |
Izdaci za obrazovanje 24,6 % javne potrošnje | 29,8 |
Pothranjenost 18,1 % stanovništva | 29,1 |
Očekivano trajanje života 67,5 godina | 28,0 |
Zavisnost od pomoći 2,7 od 10 | 27,0 |
Stopa pismenosti odraslih 87,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,1 % stope aktivnosti muškaraca | 17,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 39,5 na 1000 živorođenih | 9,0 |
Starenje stanovništva 3,79 % stanovništva | 7,3 |
Gustina naseljenosti 3,60 st./km² | 4,7 |
Upis u osnovnu školu 121 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (89,9); Prijave patenata (83,5); Fizička infrastruktura (63,0); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (22,0); Žene u parlamentu (33,6); Politička stabilnost (35,2).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,65 % BDP-a | 89,9 |
Prijave patenata 3,02 na milion stanovnika | 83,5 |
Fizička infrastruktura 6,3 od 10 | 63,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,3 od 10 | 53,0 |
INFORM indeks upravljanja 5,1 od 10 | 51,0 |
Kvalitet regulative 0,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,6 |
Efikasnost vlade 0,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,0 |
Kontrola korupcije 0,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,0 |
Naučni radovi 76,1 na milion stanovnika | 45,5 |
Vladavina prava 0,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,5 |
Glas i odgovornost 0,37 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,5 |
Komunikaciona infrastruktura 4,0 od 10 | 40,0 |
Politička stabilnost 0,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,2 |
Žene u parlamentu 42,3 % mesta | 33,6 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,2 od 10 | 22,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,6); Obrazovanje (84,4); Društvena nejednakost (74,6).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,6 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 84,4 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 74,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 63,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 56,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Namibija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NAM BibTeX
@misc{criora_atlas_NAM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Namibija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/NAM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.