+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Južnoafrička Republika: rizik 44 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 od 10 | Suša | Opasan | |
| 4,4 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (5,8 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,3 | Sukobi | Opasan | |
| 3,2 | Rečna poplava | Nizak | |
| 2,9 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 1,5 | Zemljotres | Slab | |
| 1,3 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 1,1 | Cunami | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 3,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+9 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 650 mm, pa će porast do 2080. biti oko 1 % godišnje sume.
83%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 78%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 12% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Kejptaun, Durban, Pretorija i Port Elizabet ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 5, računajući od najbezbednije
8. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
34. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 6,45 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 93,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +18,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (93,6); Udeo obnovljive energije (89,9); Udeo uglja u električnoj energiji (81,8); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (9,7).
Udeo obnovljive električne energije 6,45 % ukupne proizvodnje | 93,6 |
Udeo obnovljive energije 9,70 % ukupne energije | 89,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 81,6 % ukupne proizvodnje | 81,8 |
Temperatura površine tla 28,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 67,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.939 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 60,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 6,88 t CO2e po stanovniku | 46,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 57,9 od 100 | 42,1 |
Rizik od rečnih poplava 3,2 od 10 | 32,0 |
Energetska intenzivnost 6,57 MJ po dolaru BDP-a | 31,4 |
Indeks suše (SPEI) -0,73 (ispod 0: suvlje nego obično) | 29,0 |
Stepen-dani hlađenja 1.006 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 23,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 23,8 µg/m³ | 21,3 |
Pristup čistim gorivima 89,8 % stanovništva | 10,2 |
Stepen-dani grejanja 800 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 9,7 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 13 % više nego što troši | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,03 dana | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Poljoprivredno zemljište (91,8); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (0,8); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (1,2).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Poljoprivredno zemljište 79,4 % kopnene površine | 91,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 88,4 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 87,5 |
Zaštićena područja 12,9 % kopnene površine | 87,2 |
Šumska površina 14,0 % kopnene površine | 85,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 83,9 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 83,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 75,8 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 71,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 67,6 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 67,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,5 |
Ugrožene vrste sisara 33 vrste | 65,8 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 60,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 60,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 60,0 |
Indeks proizvodnje hrane 113 (2014-2016 = 100) | 55,4 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 53,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 52,2 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 45,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,9 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 39,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 35,9 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 70,7 % vodnih tela | 29,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 28,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 26,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 24,4 |
Rizik od zemljotresa 1,5 od 10 | 15,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 12,8 |
Rizik od cunamija 1,1 od 10 | 11,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 10,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 4,39 % BND-a | 7,7 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 7,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 7,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,81 % BDP-a | 6,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,12 % površine šuma | 5,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 1,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,8 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Gini koeficijent (96,9); Stopa nezaposlenosti (88,8); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (87,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Nedavni šokovi (1,0); Devojčice i dečaci u školi (2,5).
Gini koeficijent 54,1 od 100 | 96,9 |
Stopa nezaposlenosti 32,4 % radne snage | 88,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 3,70 % svih prihoda | 87,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 46,4 % svih smrtnih slučajeva | 67,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,8 od 10 | 58,0 |
Rast BDP-a 1,11 % godišnje | 57,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 55,1 % odraslih | 56,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 37,9 % stanovništva | 50,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,9 od 10 | 49,0 |
Izdaci za obrazovanje 19,1 % javne potrošnje | 45,3 |
Stopa aktivnosti 60,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 43,4 |
Siromaštvo i razvijenost 4,3 od 10 | 43,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,09 od 5 (5 = najbolje) | 38,2 |
Bezbednost hrane 3,7 od 10 | 37,0 |
Bezbedna pijaća voda 68,0 % stanovništva | 34,1 |
Gustina naseljenosti 52,1 st./km² | 32,7 |
Očekivano trajanje života 66,3 godine | 29,8 |
Pristup sanitarnim uslovima 73,8 % stanovništva | 28,0 |
Stopa fertiliteta 2,21 rođenje po ženi | 24,8 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 80,8 % stope aktivnosti muškaraca | 23,7 |
Korisnici interneta 78,4 % stanovništva | 22,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,9 od 10 | 19,0 |
Starenje stanovništva 6,89 % stanovništva | 15,9 |
Pothranjenost 10,0 % stanovništva | 14,0 |
Pristup električnoj energiji 87,7 % stanovništva | 13,0 |
Stopa pismenosti odraslih 91,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 12,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 35,1 na 1000 živorođenih | 8,0 |
Zavisnost od pomoći 0,6 od 10 | 6,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 2,5 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Upis u osnovnu školu 102 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (90,4); Smanjenje rizika od katastrofa (67,0); Prijave patenata (58,7); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (16,0); Žene u parlamentu (29,6); Naučni radovi (29,8).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,61 % BDP-a | 90,4 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,7 od 10 | 67,0 |
Prijave patenata 29,3 na milion stanovnika | 58,7 |
Politička stabilnost -0,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,6 |
INFORM indeks upravljanja 5,7 od 10 | 57,0 |
Kontrola korupcije -0,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,7 |
Kvalitet regulative -0,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,4 |
Efikasnost vlade -0,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,5 |
Vladavina prava 0,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,6 od 10 | 46,0 |
Fizička infrastruktura 4,0 od 10 | 40,0 |
Glas i odgovornost 0,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,4 |
Naučni radovi 267 na milion stanovnika | 29,8 |
Žene u parlamentu 44,9 % mesta | 29,6 |
Komunikaciona infrastruktura 1,6 od 10 | 16,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (86,0); Inovativnost (85,9); Društvena nejednakost (81,3).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 86,0 |
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 85,9 |
Društvena nejednakost veoma slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 81,3 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 61,8 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 52,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Južnoafrička Republika: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ZAF BibTeX
@misc{criora_atlas_ZAF_2026,
author = {{Criora}},
title = {Južnoafrička Republika: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ZAF},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.