+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Šri Lanka: rizik 45 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,0 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 5,0 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,2 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji, priobalne poplave.
Još na mapi: porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,3 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 3,2 | Suša | Nizak | |
| 2,4 | Sukobi | Nizak | |
| 2,2 | Vetar tropskih ciklona | Nizak | |
| 1,9 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+266 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.080 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.
1,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 1,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
7,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 9, računajući od najbezbednije
23. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
37. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 3.276 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 77,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +25,4.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (77,9); Temperatura površine tla (69,9); Pristup čistim gorivima (64,6); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Energetska intenzivnost (3,9).
Stepen-dani hlađenja 3.276 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 77,9 |
Temperatura površine tla 29,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 69,9 |
Pristup čistim gorivima 35,4 % stanovništva | 64,6 |
Uvoz energije 60,0 % potrošnje energije | 60,0 |
Udeo obnovljive električne energije 49,2 % ukupne proizvodnje | 50,8 |
Udeo obnovljive energije 48,8 % ukupne energije | 49,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 467 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 34,5 |
Udeo uglja u električnoj energiji 29,7 % ukupne proizvodnje | 29,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 39,7 dana | 25,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 76,4 od 100 | 23,7 |
Rizik od rečnih poplava 1,9 od 10 | 19,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 20,0 µg/m³ | 17,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,06 t CO2e po stanovniku | 16,3 |
Energetska intenzivnost 1,67 MJ po dolaru BDP-a | 3,9 |
Stepen-dani grejanja 0,01 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 1,89 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (96,4); Projektovana promena prinosa žitarica (96,3); Kapacitet brana (93,4); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,1); Iscrpljivanje šuma (0,3).
Zaštićena područja 3,70 % kopnene površine | 96,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,3 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 93,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 90,8 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 90,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 88,7 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 85,9 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 85,8 |
Rizik od cunamija 8,0 od 10 | 80,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 78,2 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 77,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 67,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Indeks proizvodnje hrane 99,2 (2014-2016 = 100) | 66,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Ugrožene vrste sisara 30 vrsta | 64,1 |
Šumska površina 34,0 % kopnene površine | 64,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 63,1 |
Poljoprivredno zemljište 48,6 % kopnene površine | 56,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 49,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 47,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 45,1 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 38,6 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 38,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 36,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 35,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 25,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,72 % površine šuma | 25,2 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 23,9 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 23,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 22,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 20,5 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 19,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 8,30 % BDP-a | 19,3 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 17,2 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 14,1 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 13,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 7,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 4,8 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,06 % BND-a | 0,3 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,06 % BND-a | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (79,4); Bolnički kreveti (70,4); Odnos polova na tržištu rada (60,1); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (1,1); Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (4,0).
Izdaci za obrazovanje 7,22 % javne potrošnje | 79,4 |
Bolnički kreveti 3,93 na 1000 stanovnika | 70,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 45,7 % stope aktivnosti muškaraca | 60,1 |
Rast prihoda domaćinstava 0,65 % godišnje | 58,9 |
Bezbedna pijaća voda 46,9 % stanovništva | 56,5 |
Gustina naseljenosti 356 st./km² | 54,6 |
Rast BDP-a 4,95 % godišnje | 54,2 |
Stopa aktivnosti 53,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 53,6 |
Nedavni šokovi 5,0 od 10 | 50,0 |
Korisnici interneta 54,6 % stanovništva | 46,7 |
Gini koeficijent 37,7 od 100 | 45,5 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,40 % svih prihoda | 39,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 38,8 % odraslih | 36,3 |
Zavisnost od pomoći 3,5 od 10 | 35,0 |
Siromaštvo i razvijenost 3,2 od 10 | 32,0 |
Starenje stanovništva 12,5 % stanovništva | 31,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 2,5 od 10 | 25,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,2 od 10 | 22,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 15,4 % svih smrtnih slučajeva | 21,5 |
Bezbednost hrane 2,1 od 10 | 21,0 |
Stopa fertiliteta 1,95 rođenja po ženi | 20,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 14,3 % stanovništva | 19,0 |
Očekivano trajanje života 77,7 godina | 13,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,40 od 5 (5 = najbolje) | 11,8 |
Upis u osnovnu školu 91,5 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 10,8 |
Stopa nezaposlenosti 4,01 % radne snage | 10,7 |
Stopa pismenosti odraslih 92,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 10,3 |
Pothranjenost 7,40 % stanovništva | 9,1 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 6,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,90 na 1000 živorođenih | 1,1 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (98,4); Žene u parlamentu (84,7); Prijave patenata (69,1); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (24,0); Fizička infrastruktura (28,0); Smanjenje rizika od katastrofa (36,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,11 % BDP-a | 98,4 |
Žene u parlamentu 9,78 % mesta | 84,7 |
Prijave patenata 12,0 na milion stanovnika | 69,1 |
INFORM indeks upravljanja 6,0 od 10 | 60,0 |
Kvalitet regulative -0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,1 |
Kontrola korupcije -0,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,7 |
Vladavina prava -0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,1 |
Efikasnost vlade -0,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,6 |
Politička stabilnost -0,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,9 |
Glas i odgovornost 0,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,1 od 10 | 41,0 |
Naučni radovi 112 na milion stanovnika | 40,7 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,6 od 10 | 36,0 |
Fizička infrastruktura 2,8 od 10 | 28,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (94,2); Obrazovanje (87,6); Lakoća poslovanja (57,6).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 94,2 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 87,6 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 57,6 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 56,2 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 42,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Šri Lanka: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LKA BibTeX
@misc{criora_atlas_LKA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Šri Lanka: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LKA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.