+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Istočni Timor: rizik 45 od 100, srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,7 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 5,6 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,6 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,9 | Cunami | Nizak | |
| 3,3 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 1,9 | Suša | Slab | |
| 1,3 | Sukobi | Slab | |
| 0,5 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-47 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 5 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.060 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 2 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 7% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
22. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
5. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,37 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 99,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +24,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (99,6); Udeo obnovljive energije (88,2); Pristup čistim gorivima (80,9); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 0,37 % ukupne proizvodnje | 99,6 |
Udeo obnovljive energije 11,4 % ukupne energije | 88,2 |
Pristup čistim gorivima 19,1 % stanovništva | 80,9 |
Temperatura površine tla 28,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 67,8 |
Stepen-dani hlađenja 2.522 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 60,0 |
Indeks suše (SPEI) -1,39 (ispod 0: suvlje nego obično) | 55,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 17,4 µg/m³ | 14,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,50 t CO2e po stanovniku | 9,1 |
Energetska intenzivnost 2,42 MJ po dolaru BDP-a | 8,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,26 dana | 0,2 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,01 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana smrtnost povezana sa klimom (100,0); Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (100,0); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,6); Gubitak drvenog pokrivača (4,2).
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 57,3 % BND-a | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,2 |
Zaštićena područja 4,70 % kopnene površine | 95,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 93,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 91,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 85,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 81,2 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 76,8 |
Indeks proizvodnje hrane 102 (2014-2016 = 100) | 64,5 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 62,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 61,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 61,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 60,6 |
Rizik od zemljotresa 5,7 od 10 | 57,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 51,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 20,2 % BDP-a | 46,8 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 46,5 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 44,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 41,0 |
Rizik od cunamija 3,9 od 10 | 39,0 |
Ugrožene vrste sisara 6 vrsta | 36,3 |
Šumska površina 61,7 % kopnene površine | 35,0 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 34,3 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 34,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti niska ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 32,8 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 28,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 28,3 |
Poljoprivredno zemljište 23,0 % kopnene površine | 26,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 25,0 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 23,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 17,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 14,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 11,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,09 % površine šuma | 4,2 |
Iscrpljivanje šuma 0,10 % BND-a | 0,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (98,2); Izdaci za obrazovanje (87,6); Siromaštvo i razvijenost (74,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Bolnički kreveti 0,38 na 1000 stanovnika | 98,2 |
Izdaci za obrazovanje 4,33 % javne potrošnje | 87,6 |
Siromaštvo i razvijenost 7,4 od 10 | 74,0 |
Korisnici interneta 35,0 % stanovništva | 66,8 |
Zavisnost od pomoći 6,1 od 10 | 61,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 39,4 % svih smrtnih slučajeva | 57,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 5,4 od 10 | 54,0 |
Bezbednost hrane 5,3 od 10 | 53,0 |
Rast BDP-a 6,98 % godišnje | 52,7 |
Ekonomska i socijalna prava 2,57 od 5 (5 = najbolje) | 48,6 |
Stopa pismenosti odraslih 69,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 43,5 |
Gustina naseljenosti 93,1 st./km² | 39,3 |
Stopa aktivnosti 67,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 33,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,3 od 10 | 33,0 |
Stopa fertiliteta 2,63 rođenja po ženi | 31,8 |
Pothranjenost 18,7 % stanovništva | 30,2 |
Očekivano trajanje života 67,9 godina | 27,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 85,4 % stope aktivnosti muškaraca | 19,0 |
Starenje stanovništva 5,23 % stanovništva | 11,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 47,6 na 1000 živorođenih | 10,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,03 (1 = podjednako) | 8,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 14,4 % odraslih | 6,1 |
Stopa nezaposlenosti 1,59 % radne snage | 4,1 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 120 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Naučni radovi (69,7); Kvalitet regulative (64,6); Vladavina prava (62,8); najmanje: Politička stabilnost (37,1); Glas i odgovornost (41,3); Komunikaciona infrastruktura (43,0).
Naučni radovi 10,2 na milion stanovnika | 69,7 |
Kvalitet regulative -0,73 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,6 |
Vladavina prava -0,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,8 |
INFORM indeks upravljanja 6,2 od 10 | 62,0 |
Efikasnost vlade -0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,8 |
Kontrola korupcije -0,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,6 od 10 | 56,0 |
Fizička infrastruktura 4,5 od 10 | 45,0 |
Žene u parlamentu 35,4 % mesta | 44,5 |
Komunikaciona infrastruktura 4,3 od 10 | 43,0 |
Glas i odgovornost 0,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,3 |
Politička stabilnost 0,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,1 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (81,5); IKT infrastruktura (65,3).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 81,5 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 65,3 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 63,4 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 32,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Istočni Timor: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TLS BibTeX
@misc{criora_atlas_TLS_2026,
author = {{Criora}},
title = {Istočni Timor: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TLS},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.