+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Singapur: rizik 20 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,2 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,8 od 10).
Mapa opasnosti























+20 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,0 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,4 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+275 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.760 mm, pa će porast do 2080. biti oko 10 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
1. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
1. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 280 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +56,2.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (98,9); Udeo obnovljive električne energije (96,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Uvoz energije 280 % potrošnje energije | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 1,10 % ukupne energije | 98,9 |
Udeo obnovljive električne energije 4,02 % ukupne proizvodnje | 96,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.444 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 81,9 |
Potrošnja energije po stanovniku 5.283 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 78,5 |
Temperatura površine tla 33,5 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 77,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 9,75 t CO2e po stanovniku | 53,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 71,3 od 100 | 28,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 13,9 µg/m³ | 10,2 |
Energetska intenzivnost 2,51 MJ po dolaru BDP-a | 8,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 12,3 dana | 7,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,90 % ukupne proizvodnje | 0,9 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,85 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Urbana koncentracija (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); Kapacitet brana (99,7); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Vodna tela dobrog kvaliteta (0,0); Učešće poljoprivrede u BDP-u (0,0).
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,7 |
Zaštićena područja 2,10 % kopnene površine | 98,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 92,4 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 83,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 80,2 |
Šumska površina 20,9 % kopnene površine | 77,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala visoka ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 77,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 68,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka visoka ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 63,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 57,5 |
Ugrožene vrste sisara 17 vrsta | 53,9 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 47,1 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Indeks proizvodnje hrane 131 (2014-2016 = 100) | 41,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 33,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 33,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 26,8 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 24,9 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 21,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,55 % površine šuma | 20,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 18,3 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 10,3 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 5,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 4,0 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Poljoprivredno zemljište 0,92 % kopnene površine | 0,6 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,00 % BND-a | 0,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,03 % BDP-a | 0,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 100 % vodnih tela | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Gustina naseljenosti (90,5); Bolnički kreveti (79,2); Izdaci za obrazovanje (65,7); najmanje: Bezbedna pijaća voda (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup sanitarnim uslovima (0,0).
Gustina naseljenosti 8.242 st./km² | 90,5 |
Bolnički kreveti 2,81 na 1000 stanovnika | 79,2 |
Izdaci za obrazovanje 12,0 % javne potrošnje | 65,7 |
Rast BDP-a 5,03 % godišnje | 54,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 40,7 % odraslih | 38,7 |
Starenje stanovništva 14,2 % stanovništva | 36,1 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 21,7 % svih smrtnih slučajeva | 30,8 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,3 % stope aktivnosti muškaraca | 20,0 |
Stopa aktivnosti 77,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 18,6 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,1 od 10 | 11,0 |
Stopa nezaposlenosti 2,82 % radne snage | 7,5 |
Korisnici interneta 94,4 % stanovništva | 5,8 |
Očekivano trajanje života 83,3 godine | 4,7 |
Stopa fertiliteta 0,97 rođenja po ženi | 4,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa pismenosti odraslih 97,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 3,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 1,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,70 na 1000 živorođenih | 0,3 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,99 od 5 (5 = najbolje) | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 100 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Bezbedna pijaća voda 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (71,6); Glas i odgovornost (53,5); Žene u parlamentu (49,3); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Naučni radovi (3,1); Komunikaciona infrastruktura (7,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,81 % BDP-a | 71,6 |
Glas i odgovornost -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,5 |
Žene u parlamentu 32,3 % mesta | 49,3 |
Prijave patenata 371 na milion stanovnika | 27,9 |
Politička stabilnost 1,33 na skali od -2,5 do +2,5 | 23,3 |
Vladavina prava 1,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 20,2 |
Kontrola korupcije 1,97 na skali od -2,5 do +2,5 | 10,5 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,0 od 10 | 10,0 |
INFORM indeks upravljanja 1,0 od 10 | 10,0 |
Efikasnost vlade 2,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 8,2 |
Kvalitet regulative 2,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 7,7 |
Komunikaciona infrastruktura 0,7 od 10 | 7,0 |
Naučni radovi 2.253 na milion stanovnika | 3,1 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (41,6); IKT infrastruktura (34,7).
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 41,6 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 34,7 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 22,6 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 0,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Singapur: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SGP BibTeX
@misc{criora_atlas_SGP_2026,
author = {{Criora}},
title = {Singapur: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SGP},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.