+3,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,9 °C → +3,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Katar: rizik 32 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,0 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,7 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,5 od 10).
Mapa opasnosti



















+20 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,5 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,9 | Sukobi | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+23 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 60 mm, pa će porast do 2080. biti oko 38 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
5. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
26. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 0 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +24,7.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (100,0); Udeo obnovljive električne energije (99,7); Potrošnja energije po stanovniku (98,9); najmanje: Uvoz energije (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Udeo obnovljive energije 0 % ukupne energije | 100,0 |
Udeo obnovljive električne energije 0,28 % ukupne proizvodnje | 99,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 16.343 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 98,9 |
Temperatura površine tla 40,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 92,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 140 dana | 89,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 47,3 t CO2e po stanovniku | 87,6 |
Stepen-dani hlađenja 3.684 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 87,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 75,7 µg/m³ | 80,0 |
Indeks suše (SPEI) -1,52 (ispod 0: suvlje nego obično) | 60,7 |
Energetska intenzivnost 7,20 MJ po dolaru BDP-a | 34,9 |
Zaštita obale prirodnim staništima 85,0 od 100 | 15,0 |
Stepen-dani grejanja 25,2 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,3 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 396 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 431 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Šumska površina 0 % kopnene površine | 100,0 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 99,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma visoka ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 97,3 |
Zaštićena područja 5,80 % kopnene površine | 94,3 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 86,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 85,4 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 84,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 61,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 61,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 58,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 55,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 50,0 % vodnih tela | 50,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 44,7 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 41,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 40,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 30,8 |
Ugrožene vrste sisara 4 vrste | 30,0 |
Indeks proizvodnje hrane 146 (2014-2016 = 100) | 29,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 29,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 26,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 17,3 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 8,75 % BND-a | 15,3 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 10,1 |
Poljoprivredno zemljište 6,44 % kopnene površine | 7,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 6,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 5,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 3,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 0,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,29 % BDP-a | 0,6 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (91,4); Prekomerna težina kod odraslih (83,0); Izdaci za obrazovanje (73,4); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Stopa nezaposlenosti (0,1).
Bolnički kreveti 1,25 na 1000 stanovnika | 91,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 76,6 % odraslih | 83,0 |
Izdaci za obrazovanje 9,32 % javne potrošnje | 73,4 |
Rast BDP-a 2,90 % godišnje | 55,8 |
Gustina naseljenosti 231 st./km² | 49,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 64,7 % stope aktivnosti muškaraca | 40,4 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,9 % svih smrtnih slučajeva | 25,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,8 od 10 | 18,0 |
Stopa fertiliteta 1,72 rođenja po ženi | 16,6 |
Zavisnost od pomoći 1,2 od 10 | 12,0 |
Bezbednost hrane 0,8 od 10 | 8,0 |
Očekivano trajanje života 82,5 godina | 5,9 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,5 od 10 | 5,0 |
Bezbedna pijaća voda 95,3 % stanovništva | 5,0 |
Upis u osnovnu školu 97,6 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0,3 od 10 | 3,0 |
Korisnici interneta 98,1 % stanovništva | 2,0 |
Stopa aktivnosti 88,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 1,8 |
Starenje stanovništva 1,70 % stanovništva | 1,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,90 na 1000 živorođenih | 1,1 |
Ekonomska i socijalna prava 4,97 od 5 (5 = najbolje) | 0,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 99,9 % stanovništva | 0,1 |
Stopa nezaposlenosti 0,13 % radne snage | 0,1 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (90,4); Izdaci za istraživanje i razvoj (89,4); Glas i odgovornost (75,9); najmanje: Fizička infrastruktura (2,0); Smanjenje rizika od katastrofa (3,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (8,0).
Žene u parlamentu 6,12 % mesta | 90,4 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,68 % BDP-a | 89,4 |
Glas i odgovornost -1,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,9 |
Prijave patenata 18,8 na milion stanovnika | 63,9 |
Vladavina prava 0,56 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,7 |
INFORM indeks upravljanja 3,5 od 10 | 35,0 |
Kontrola korupcije 0,88 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,4 |
Efikasnost vlade 1,00 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,1 |
Kvalitet regulative 1,00 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,0 |
Politička stabilnost 1,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,2 |
Naučni radovi 997 na milion stanovnika | 13,3 |
Komunikaciona infrastruktura 0,8 od 10 | 8,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,8 od 10 | 8,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 0,3 od 10 | 3,0 |
Fizička infrastruktura 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (91,0); Obrazovanje (74,2).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 91,0 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 74,2 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 42,6 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 34,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Katar: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/QAT BibTeX
@misc{criora_atlas_QAT_2026,
author = {{Criora}},
title = {Katar: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/QAT},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.